Uspješno gajenje vinove loze i postizanje dobre rodnosti zavise od redovne rezidbe. Tehniku rezidbe treba prilagoditi sortnim karakteristikama.
Da bi uspješno gajili vinovu lozu trebamo je redovno orezivati. Rezidba na zrelo odvija se poslije opadanja lista, već od novembra, do početka kretanja vegetacije u zavisnosti od površine koju trebamo orezati. Najbolje je rezidbu na zrelo (rezidba zrelih lastara) sprovoditi od sredine februara, kada prođe opasnost od veoma niskih temperatura. U velikim plantažama rezidba se počinje raditi od kraja novembra i treba je započeti sa sortama koje bolje podnose niske temperature. Na rezidbu vinove loze na okućnicama je najbolje pričekati sredinu februara.
Prilikom rezidbe treba obratiti pažnju da se ona izvodi oštrim i dezinfikovanim alatom kako ne bi došlo do nagnječenja reznog mjesta i prenosa infekcije. Presjek reznog mjesta treba da je što manji kako bi se spriječilo ostvarivanje infekcije. Makaze prilikom rezidbe držati pod uglom od 90º u odnosu na mjesto koje sječete. Nakon rezidbe mjesta reza premazati nekim namjenskim sredstvom.
Uloge rezidbe su mnogobrojne:
Rezidba vinove loze ne samo da povećava prinos već bobice postaju veće, boljeg okusa, veći je sadržaj šećera, brže sazrijevanje, lakša je zaštita i berba, bolje provjetravanje čokota i manja mogućnost za ostvarivanje infekcije.
Sredina februara je najbolje vrijeme za rezidbu, jer nakon perioda veoma niskih temperatura tada je najlakše utvrditi stanje čokota i zimskih okaca.
Treba znati da svaka sorta ima svoje specifične zahtjeve koje treba poštovati tokom rezidbe: biološke karakteristike, rodnost okaca duž lastara, uzgojni oblik. U zavisnosti od tih zahtjeva rezidba može biti jačeg ili slabijeg intenziteta. Pri rezidbi se ostavljaju lastari različite dužine, sa različitim brojem okaca. Iz tog razloga se rodni elementi vinove loze dijele na:
U skladu s tim rezidba može biti kratka, duga i mješovita.
Rezidba na kratko promjenjuje se kod sorti čija su prva tri okca pri osnovi lastara nosioci rodnosti. Ukoliko bi pri rezidbi ostavili veći broj dugih lastara to bi rezultiralo formiranjem većeg broja grozdova slabog kvaliteta. Prilikom rezidbe ostavlja se novi kondir sa 2 do 3 okca. Lastar koji se uzima za formiranje novog kondira što bliže osnovi prošlogodišnjeg kondira iz koga se lastar razvio. Ostali dio starog kondira i lastari se uklanjaju tokom rezidbe.
Drugi tip rezidbe na kratko je rezidba pri kojoj se ostavljaju kratki i dugi kondir. Sorte koje zahtjevaju ovakav vid rezidbe imaju aktivne treći i četvrti okac i daju dobar prinos ukoliko se sačuvaju ova okca. Ovakav tip rezidbe sprečava pojavu izduživanja rodnog čvora čokota. Kod ove rezidbe na kratkim kondirima se viši lastari orezuju na duge kondire, a lastari koji su pozicionirani niže orezujemo na kratki kondir sa dva okca. Sledeće godine dugi kondir se uklanja do osnove.
Kod rezidbe na dugo na čokotima se ostavljaju samo lukovi. Ovakav vid rezidbe je karakterističan za sorte kod kojih su okca pozicionirana više na lastaru nosioci rodnosti. Ovakva rezidba dovodi do bržeg izduživanja rodnih čvorova i deformacija oblika čokota.
Ova rezidba predstavlja kombinaciju kratkog i dugog rodnog drveta i primjenjuje se kod sorata kod kojih su okca pri osnovi lastara slabije rodnosti. Mješovita rezidba uvedena je krajem 19. vijeka, a danas se primjenjuje kod mnogih sorti. Nedostatak ove rezidbe je što ostavlja veće rane zbog uklanjanja lukova do osnove. Pri ovoj rezidbi ostavljaju se kondiri i lukovi. Kondiri imaju dva okca i služe za zamjenu. Sledeće godine vršni lastar se reže na luk, a donji na kondir za zamjenu.
Foto: Pixabay.com
Povezana biljna vrsta
Engleski naziv: Wine grape | Latinski naziv: Vitis vinifera
Vinske sorte vinove loze bijeloga grožđa uzgajaju se na pjeskovitim tlima, a tamnija tla su povoljnija za crne (obojene) sorte, prije svega zbog svog povoljnijeg toplinskog... Više [+]Tagovi
Autorica