Kako suzbiti esku vinove loze?

Eska ili apopleksija vinove loze, drevna gljivična bolest drveta trsa koja izaziva isušivanje, postaje sve prisutnija u vinogradima širom Evrope, Amerike i drugih vinorodnih regija. 

Najčešće se javljala u starim nasadima pa je donedavno nisu previše ozbljno shvatali, no u posljednjih 15 godina primijećeno je sušenje mladih loza, pa i onih starih 3-4 godine. 

"Iako su uzroci kompleksni i nauka još uvijek ne može dati sve odgovore, čini se da su intenzivna hemijska sredstva poput fungicida, insekticida, herbicida i mineralnih gnojiva u velikoj mjeri doprinijela ovoj epidemiji", ističe agronom Krešimir Kralj, dipl.ing. agr.

Primjenom pesticida kroz desetljeća, dodaje, uništili smo veliki dio korisnih mikroorganizama u tlu koji su nekada održavali prirodnu ravnotežu, a što je otvorilo vrata širenju eske čiji su uzročnici gljivice među kojima su najpoznatije i najraširenije Phaeomoniella chlamydospora, Phaeoacremonium aleophilum i Fomitiporia mediterranea.

Pravovremeno uklanjanje

Najvažnija mjera u borbi je pravovremeno uklanjanje zaraženih i djelomično zaraženih trsova. To zahtijeva kontinuirano praćenje stanja  nasada, posebno tokom ljetnih mjeseci kada se simptomi zaraze najlakše uočavaju.

Nažalost, često se događa da vinogradari odgađaju ovu radnju, a posebno zimi kada angažiraju vanjske radnike za rezidbu. Ako zaraženi trsovi nisu uklonjeni, oni postaju izvor zaraze u nadolazećim sezonama.

"Uzročnici, poput gljivica fomitiporije, mogu se širiti vjetrom, kišom, kontaminiranim alatom za rezidbu te čak i insektima. Posebno su rizične veće rane nastale tokom rezidbe zimi, kada biljka nije aktivna i ne može brzo zatvoriti rane, što omogućuje ulazak patogena", napominje Kralj, vlasnik privatne savjetodavne kompanije Faget d.o.o.. 

Ističe da, iako je dezinfekcija alata važna, još je važnije zatvoriti rane na trsovima nakon rezidbe kako bi se spriječila infekcija.

Primjena humificiranog organskog ugljika tradicionalnim gnojenjem domaćim stajskim gnojivom, bogatim živim mikroorganizmima, može pomoći u obnavljanju prirodne flore i faune u vinogradima. 

"Ministarstvo poljoprivrede i EU nude preporuke za borbu protiv ovog poremećaja, od kojih je najvažnija mjera uklanjanje zaraženih trsova. Međutim, iako redovno obilazim hrvatska vinogorja, primjećujem da se malo vinogradara, posebno onih s većim površinama, odlučuje na ovu mjeru na vrijeme", pojašnjava.

Klimatske promjene

Ovaj stručnjak pojašnjava i da se eska širi od vrha biljke prema dolje, napadajući najprije nadzemne dijelove, a zatim se spušta prema korijenu. "Ako se prepozna na vrijeme, zaraženi dijelovi mogu se ukloniti i biljka može biti spašena. Međutim, ako se bolest zanemari, može dovesti do apopleksije, naglog uginuća biljke“, upozorava. 

Simptomi raznih poremećaja vinove loze ne pojavljuju se istovremeno na svim biljkama, već se razvijaju postupno kroz nekoliko mjeseci. 

Klimatske promjene također igraju važnu ulogu u širenju eske. Visoke ljetne i noćne temperature iznad 25°C stvaraju stresne uvjete za vinovu lozu, koja tada troši više energije nego što može proizvesti fotosintezom. 

Naglašava i da je intenzivna upotreba hemijskih sredstava učinila vinovu lozu ovisnom o tim tretmanima, slično kao što se osoba može naviknuti na upotrebu lijekova. A takav pristup zaštiti bilja ima negativne strane jer sprječava biljku da razvije vlastite odbrambene mehanizme.

Oporavak vinograda

Stoga je, ističe, revitalizacija tla i poticanje prirodne otpornosti biljaka kroz sekundarne metabolite poput terpena, fenola, glikozida i alkaloida, nužno za dugoročno zdravlje vinograda. 

"Osim poznatih ojačivača biljaka, važno je istražiti i druge spojeve za koje još uvijek nemamo dovoljno povjerenja", kaže.

Spojevi koji sadrže hlor ili natrij, ako se koriste jednom do dva puta godišnje, mogu pružiti dobru zaštitu od biljnih bolesti, posebno kada se primjenjuju u kombinaciji s pripravcima koji imaju sistemično djelovanje. 

Zaključno, vezano uz esku, naglašava da pravovremeno uklanjanje zaraženih trsova, redovna dezinfekcija alata, primjena prirodnih ojačivača biljaka i prilagodba tretmana u skladu s klimatskim uvjetima mogu značajno doprinijeti smanjenju širenja.