• Mostarski sajam
  • 19.02.2020. 12:00
  • Hercegovačko-neretvanski kanton, Federacija Bosne i Hercegovine, Mostar

Bernard Kozina: BiH ima priliku izvoziti svoja vina na kinesko tržište

Osim vina sorti Blatina, Žilavka i Trnjak, kineski uvoznici pokazali su dobar interes i za vinima od internacionalnih sorata kakve su Merlot i Cabernet Sauvignon, što je nedvojbena potvrda iznimno visoke kakvoće vina koja se ovdje proizvode.

Foto: Mostarski sajam
  • 954
  • 111
  • 0

Na 23. izdanju Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru ove se godine, 31.3. do 4.4. očekuje rekordan broj izlagača iz mnogih zemalja svijeta. Mađarska je zemlja partner, a izlagači iz NR Kine i ove će godine imati značajno učešće u ovom, sve važnijem sajmu, ne samo za BiH nego i zemlje u okruženju. 

Što učešće Mađarske i Kine znači za vinare iz Bosne i Hercegovine, kakva su očekivanja od vina koja će pristupiti ocjenjivanju, s obzirom na prošlogodišnju, relativno problematičnu godinu, samo su neke od tema o kojima smo razgovarali s prof. dr. sc. Bernardom Kozinom, predsjednikom ocjenjivačkog povjerenstva. 

Zemlja partner ovogodišnjeg izdanja Mostarskog sajma je Mađarska, poznata po svojim vinima. Možemo li na sajmu očekivati kakve dodatne sadržaje vezane uz podsajamsku manifestaciju "Sajam vina i vinogradarske opreme"?

Obzirom da je Mađarska zemlja partner i da se radi o zemlji s respektabilnom vinogradarskom i vinarskom proizvodnjom te iznimno dugom tradicijom istih, sigurno je da će značajan broj proizvođača iz Mađarske poslati svoje uzorke vina na ovogodišnje ocjenjivanje. Za očekivati je svakako da će tijekom održavanja sajamske manifestacije mađarski vinari predstaviti i svoja vina posjetiteljima sajma. Tako će to biti jedinstvena prilika iz prve ruke doznati najnovije informacije o stanju i perspektivama vinogradarstva i vinarstva Mađarske, ali ponajprije prilika za kušati i doživjeti svu raskoš i ljepotu njihove užitnosti. Za neke od posjetitelja moguće će to biti i prvi susret uopće s njihovim vinima. 

Blatina, Žilavka i Trnjak su veliki potencijal

Značajno učešće i ove godine zadržavaju izlagači iz NR Kine koja se okreće uvozu te planira dodatno smanjiti uvozne tarife što je velika prilika za BiH gospodarstvo. Vidte li priliku za izvoz BiH vina? Koja naša vina preferiraju u ovoj najmnogoljudnijoj zemlji svijeta?

Tržište NR Kine u zadnjih deset do petnaest godina najinteresantnije je i najvažnije tržište za izvoz svim svjetskim zemljama proizvođačima vina, a prema nekim mišljenjima, cijelo 21. stoljeće bit će obilježeno tim trendom, iako treba naglasiti da i sama NR Kina značajno razvija vlastiti vinogradarsko vinarski sektor. Kako god, sigurno je da R BiH ima priliku, i jednim dijelom je već i koristi, izvoziti svoja vina na kinesko tržište. Pri tome treba jasno istaknuti neke činjenice koje imaju karakter ograničenja, ali i činjenice koje predstavljaju prednost u tržišnom pogledu. Skromne ukupne površine vinograda u R BiH i količine grožđa i vina koje se ovdje godišnje proizvedu, svakako su ograničavajući čimbenik u pogledu plasmana vina na kinesko tržište. Međutim, činjenica da glavninu proizvodnje čine autohtone sorte Blatina i Žilavka, u posljednje vrijeme se priključuje i Trnjak, proizvođačima R BiH daje priliku nuditi i izvoziti svoja vina bez ikakve konkurencije, jer se ove sorte niti ne uzgajaju nigdje drugdje na svijetu. Prema dosadašnjim iskustvima i podacima o izvozu vina u NR Kinu, osim vina navedenih autohtonih sorata, kineski uvoznici pokazali su dobar interes i za vinima od internacionalnih, kakve su Merlot i Cabernet Sauvignon, što je nedvojbena potvrda iznimno visoke kakvoće vina koja se ovdje proizvode.

Glavninu proizvodnje čine autohtone sorte Blatina i Žilavka (Foto: Vedran Stapić)

Trebaju li domaći vinari uvesti kakve novitete, bilo u proizvodnji ili marketingu kako bi bili privlačniji tom tržištu? 

Proizvodnja vina u procesnom i tehnološkom pogledu stalno napreduje, razvija se, primjenjuje i koristi najnovije znanstvene spoznaje počevši od tehnologije proizvodnje grožđa, tehnika i procesnih protokola u primarnoj preradi grožđa i vođenju vrenja, pa do korištenja najnovijih sojeva kvasaca i drugih enoloških pripravaka zahvaljujući čemu se stalno dobivaju novi, moderniji i različitiji tipovi i stilovi vina. Dakle, nema nikakve dvojbe da i domaći vinogradari i vinari trebaju pratiti sve te trendove i za ove uvjete proizvodnje koristiti i primjenjivati ono što daje napredak i podiže opću kakvoću vina. Naravno, uz sve navedeno paraleno se moraju poduzimati odgovarajući napori u promociji takovih vina na tržištu, kako domaćem, tako i inozemnom, koristeći najrazličitije marketinške tehnike i alate. Samo zajednički i usklađeni rad svih sudionika u proizvodnji grožđa i vina i plasmana istih na tržište, mogu osigurati puni uspjeh i sigurnu budućnost ovih tradicionalnih i veoma važnih gospodarskih djelatnosti na prostoru R BiH.

Prema vašem mišljenju, koriste li vinari u BiH turističke potencijale? Razvija li se vinski turizam? Ide li u pravom smjeru? 

Na ovo pitanje teško mogu dati relevantan odgovor, obzirom da je prostor moga profesionalnog interesa i djelovanja znanstveno nastavni i stručni rad u vinogradarstvu i vinarstvu. No, ono što kao česti direktni, ili indirektni sudionik u različitim događanjima vinogradarske i vinarske naravi mogu zamijetiti, navodi me na zaključak da potencijali u turističkom pogledu, vinskom, vinsko-gastronomskom, ili kako god to nazivali, nisu ni približno iskorišteni, koliko i kako bi trebali biti. Možda je ovaj put prilika čuti i upoznati mađarska iskustva na tom planu, jer pouzdano znam da Mađarska na planu razvoja enogastronomije u najširem smislu doživljava pravi procvat.

Bernard Kozina: Iz Mađarske dolazi tridesetak uzoraka vina

Koliko ste bili zadovoljni prošlogodišnjim ocijenjivanjem vina? Koliko je uzoraka iz iz kojih zemalja pristiglo? 

Prošlogodišnje ocjenjivanje vina potvrdilo je i učvrstilo, rekao bih, poziciju ove manifestacije kao najrelevantnijeg mjesta susreta proizvođača vina iz R BiH i zemalja okruženja, na kojem proizvođači s jedne strane dobiju objektivnu sliku stanja razine kakvoće svojih vina, a s druge pak strane ih na jednom mjestu mogu predstaviti i ponuditi na kušanje ugostiteljskom, turističkom i trgovačkom sektoru, kao i svim ostalim potencijalnim potrošačima koji posjećuju ovu manifestaciju. Na ovogodišnjem ocjenjivanju uz uzorke iz R BiH, standardno očekujemo i uzorke iz, popularno rečeno, zemalja okruženja, pri čemu će zasigurno posebnost ovogodišnjem događaju dati relativno veliki broj uzoraka vina iz Mađarske, moguće i do tridesetak uzoraka.

Domaći vinogradari i vinari moraju poduzimati odgovarajuće napore u promociji vina na tržištu (Foto: Mostarski sajam)

Kakva su ovogodišnja očekivanja s obzirom na prošlogodišnji duži kišni period u proljeće, ali ipak sunčan i topao kraj ljeta i početak jeseni? 

Obzirom na specifičnosti klimatskih prilika u 2019. godini u pojedinim intervalima vegetacijskog perioda, očekivala su se i neka odstupanja od uobičajenih proizvodnih rezultata, kako sa stajališta proizvodnje grožđa, tako možda još i više sa stajališta proizvodnje i rezultata u kakvoći vina. Međutim, općenito gledano, kakvoća vina je gotovo posvuda na dobroj, ili čak zavidnoj razini, dok je ostala neupitna činjenica smanjenja količine proizvedena grožđa u odnosu na neke prosjeke, a posebice u odnosu na prethodnu, 2018. godinu. U svakom slučaju, na ovom ocjenjivanju imat ćemo priliku i relevantno ocijeniti kakvoću bijelih vina iz prošlogodišnje berbe, dok će nam crna vina stići tek za godinu, dvije, a neka još i kasnije. 

U proizvodnji grožđa za vino bijelih sorata ne treba se ustručavati navodnjavanja

Svjedoci smo velikih klimatskih promjena. Imate li kakav savjet za vinogradare i vinare ove godine? 

Ozbiljne klimatske promjene su nedvojbeno tu! I to ne od jučer, sada je tome, s punom odgovornošću tvrdim, već punih dvadest godina. Prvi nagovještaj imali smo 1997. godine, a onda od berbe 2000. godine gotovo sve godine, osim 2010. i 2014., značajno su odstupale od prosječne slike klimatskih prilika u različitim parametrima, u odnosu na zadnjih 30-40 godina prošlog stoljeća.

Savjete je nezahvalno dijeliti tek tako i pri tome stvari generalizirati, ali u svakom slučaju nije na odmet podsjetiti vinogradare da obrate pozornost na upravljanje vlagom u tlu, kontrolom korova i sprečavanjem kapilarnog gubitka vlage. U proizvodnji grožđa za vino bijelih sorata ne treba se ustručavati navodnjavanja, što više, koristiti ga kad je god moguće, ali bez zloporabe u pravcu povećanja količine grožđa, jer se time prije svega srozava kakvoća vina. I naravno na kraju, redovito i pažljivo praćenje dinamike dozrijevanja grožđa radi utvrđivanja optimalnog roka branja od iznimne je važnosti za potpuni uspjeh vinogradarske i vinarske proizvodnje. Usput recimo, a radi ilustracije koliko se "stanje stvari promijenilo", rokovi branja grožđa u odnosu na već spomenuto razdoblje zadnjih 30-40 godina prošlog stoljeća, raniji su u prosjeku za 20-25 dana, u nekim godinama čak i cijeli mjesec dana.


Tagovi

Mostarski sajam Bernard Kozina Blatina Žilavka Potencijal Mađarska Izvoz u Kinu Ocjenjivanje vina


Autorica

Maja Celing Celić

Maja je hobi vrtlarica s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.


Partner

Mostarski sajam

Rodoč bb, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina
tel: +387 36 350 194, e-mail: info@mostarski-sajam.com web: http://www.mostar-fair.com/