U okviru predavanja naglašeno je da klimatske promjene sve intenzivnije utiču na stabilnost, produktivnost i zdravstveno stanje šumskih ekosistema, čime se dovode u pitanje njihove ključne ekološke, društvene i ekonomske funkcije
Više od 63% teritorije Bosne i Hercegovine pokriveno je šumama i šumskim zemljištem, što je po ovom bogatstvu svrstava među vodeće zemlje u Evropi.
"Iako su naše šume još uvijek relativno sačuvane, klimatski ekstremi poput suša, toplotnih valova i šumskih požara već uzrokuju vidljive promjene, uključujući sušenje pojedinih vrsta, među kojima je posebno ugrožena smrča", upozorio je prof. dr Besim Balić, na današnjem javnom predavanju "Šume kao multifunkcionalni prirodni resurs u uslovima klimatskih promjena: stanje i perspektive u Bosni i Hercegovini u globalnom kontekstu", održanom u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
Predavanje je moderirao akademik Vladimir Beus, koji je još jednom podcrtao da su šume jedan od ključnih regulatora klime – kroz proces fotosinteze apsorbuju karbon dioksid, a oslobađaju kisik, doprinoseći stabilizaciji temperature i kvaliteti zraka.
"Klimatske promjene uzrokovane raznim tzv. stakleničkim plinovima, temperatura raste, led na polovima se topi, sve su češći klimatski ekstremi, bilu u vidu poplava ili suša, zato je značaj šuma još veći i potreba njihovog očuvanja", kazao je akademik Beus.
U okviru predavanja naglašeno je da klimatske promjene sve intenzivnije utiču na stabilnost, produktivnost i zdravstveno stanje šumskih ekosistema, čime se dovode u pitanje njihove ključne ekološke, društvene i ekonomske funkcije. Posebno su istaknuti rizici povezani s učestalošću suša, požara i napada štetočina, koji dodatno ubrzavaju degradaciju šuma.
"Struka mora preći sa tradicionalnog na adaptivno gospodarenje šumama kako bi se povećala njihova otpornost na klimatske promjene", smatra prof. dr Balić, ukazujući i na potrebu sistemskog pristupa upravljanju šumskim resursima.
Kao jedan od značajnih izazova istaknuto je i odsustvo jedinstvenog zakonskog okvira u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i fragmentiran sistem upravljanja šumama po kantonima, što otežava njihovu efikasnu zaštitu i dugoročno planiranje.
Ministarstvo: Požar ne poznaje granice, saradnjom do zaštite zemlje
U kontekstu obilježavanja Svjetskog dana šuma (21. mart), čija je ovogodišnja tema "Šume i ekonomija", istaknuto je da šume predstavljaju ne samo prirodni, već i važan ekonomski resurs. Pored proizvodne funkcije, one imaju ključnu ulogu u očuvanju biodiverziteta, regulaciji vodnih tokova i unapređenju kvaliteta života.
Tokom predavanja predstavljeni su i relevantni podaci o stanju šuma u Bosni i Hercegovini, uključujući rezultate nacionalne inventure šuma, uz identifikaciju ključnih izazova i smjernica za njihovo održivo upravljanje u budućnosti.
Tagovi
Autorica