TOP 5 razloga zašto ne možemo bez šuma

Svjetski dan šuma obilježava se 21. marta, a ovogodišnja tema je "Šume i inovacije: Nova rješenja za bolji svijet". Cilj je unaprijediti tehnologiju u borbi protiv njihova krčenja. 

Krčenje i požari 

Godišnje se krčenjem izgubi 10 miliona hektara, a zbog požara približno 70 miliona hektara. Inovacije su ključne za razvoj sistema ranog upozoravanja, održivu poljoprivrednu proizvodnju i osnaživanje autohtonih naroda, poručuju Ujedinjeni narodi koji su i utemeljili obilježavanje ovoga dana. 

Ističu da obnova ekosistema, uključujući pošumljavanje, može značajno doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena, poboljšati prehrambenu sigurnost te promicanje održivih proizvoda od drva.

TOP 5 razloga zašto čuvati šume 

Šume su dom za više od 80% svih poznatih vrsta životinja, biljaka i insekata koji osim što doprinose bioraznolikosti, pomažu očuvanju i njihova zdravlja. Kada, na primjer, životinja pojede voćku, njeno sjeme prođe kroz utrobu, neprobavljeno završava u izmetu te na kraju opet niče u zemlji. Bez životinja, insekata i drugih biljaka ne bi bilo ni šuma. 

Više od 30% novih bolesti prijavljenih od 1960. pripisuje se promjeni korištenja zemljišta, uključujući krčenje šuma. Smanjenje biodiverziteta može poremetiti ravnotežu u ekosistemu i povećati šanse za širenje bolesti među preostalim vrstama. Mijenja se i mikroklima te je povoljnije okruženje za razvoj patogena i širenje bolesti. Dolazi i do povećanja interakcije ljudi s divljim životinjama što može povećati rizik od prijenosa bolesti s divljih životinja na ljude (zoonoze).

Šume sadrže više od polovine globalne zalihe ugljika u tlu i vegetaciji. Na taj način smanjuju efekt staklenika, odnosno globalno zagrijavanje i klimatske promjene. 

Zbog krčenja šuma se godišnje izgubi prostor koji je ekvivalentan 14 miliona nogometnih igrališta. Smatra se da su glavni uzroci krčenja poljoprivreda, odnosno ratarstvo i stočarstvo. Drugi uzrok je drvna industrija, nakon čega slijedi urbanizacija te eksploatacija ugljena i minerala. 

Vodna područja kao što su slivovi, potoci, močvare i sl., a koji se nalaze u šumama daju 75% svjetske dostupne slatke vode. Šume u takvim područjima imaju važnu ulogu u filtriranju vode, reguliranju protoka, smanjenju erozije tla, zaštite od poplava, očuvanju biološke raznolikosti i predstavljaju staništa za mnoge vodene i kopnene vrste.