Top 10 zanimljivosti o drveću i šumama

Šume često doživljavamo tek kao kulturni krajolik, nešto što se podrazumijeva, za što znamo da nam osigurava velike količine kisika te sirovinu u energetici, građevinarstvu i drugim segmentima života. 

No, tek kada kročimo u neku od njih ili kada spoznamo vrijednost jednog stabla posađenog ispred kuće, a koje daje plodove, hlad i druge blagodati, postajemo svjesni onoga što je ruski književni Anton Pavlovič Čehov davno rekao: "Šume uče ljude da razumiju lijepo." 

Mnogo je zanimljivih činjenica o drveću i šumama koje su malo kome poznate, a koje vrijedi znati. 

Evo top 10 činjenica o drveću i šumama 

1. Posadite li stabla na pravi način u blizini kuće, uštedjet ćete na klimatizaciji, odnosno grijanju za 30 posto. 
2. Prema nekim istraživanjima, dobro održavana stabla mogu povećati vrijednost nekretnine, neki kažu za čak 27 posto. 
3. Stabla nikada ne "umiru" od starosti. Ono što ih uništava su insekti, bolesti ili pak ljudi. 
4. Kada su pod napadom štetnika, neka stabla mogu prepoznati različite insekte po njihovim izlučevinama. Tada stablo oslobađa feromone čime upozorava druga stabla - a ponekad i priziva druge insekte koji napadaju štetnike. Primjer za to su brijestovi i borovi koji na taj način dovode male parazitske ose. One polažu jaja u gusjenice koje jedu lišće, a o čemu detaljno piše Peter Wohlleben u svojoj knjizi Tajni život drveća. 
5. Drveće u gradu u prosjeku živi 13 godina kraće od onoga na selu. 
6. Znate li da stabla dobivaju 90 posto hrane iz atmosfere, a samo 10 posto iz tla? 
7. Na svijetu postoji 23.000 različitih vrsta drveća. 
8. Koje je stablo najstarije? Smatra se da su neki čekinjasti borovi (lat. Pinus aristata) stari više od 5000 godina. Poznata lipa u engleskom arboretumu Westonbirt vjerojatno je stara oko 6000 godina, a tisa u škotskom Fortingallu mogla bi biti stara čak 9000 godina.
9. Meko drvo potječe od golosjemenjača, odnosno zimzelenog drveća, a tvrdo od kritosjemenjača, tj. listopadnih vrsta. Meka su svjetlija od tvrdih, ali kraće gore. Također, dobro prihvataju završnu obradu što je dovelo do procvata izrade namještaja od borovine ranih 80-ih do kasnih 90-ih prošlog stoljeća.
10. Šetnja šumom je poput tuširanja kisikom. Korejska studija ispitivala je žene koje su šetale šumom i one koje su isto to radile u urbanim područjima. Krvni pritisak, kapacitet pluća i elastičnost arterija poboljšali su se onima koje su provodile vrijeme u šumi. Ali samo po danu, dok traje foto sinteza.  

I za kraj završimo još jednim zanimljivim i motivirajućim citatom kojega je izgovorio Martin Luther King: "Čak i kada bih znao da će sutra doći smak svijeta, posadio bih stablo jabuke." 

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor