Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Gljive naših krajeva
  • 17.11.2017. 07:00

Ljekovita zec gljiva, plešuća gljiva ili maitake

Tražiti mlade primjerke u podnožju hrastova!

  • 434
  • 23
  • 0

Zec gljiva, zečarka ili meitake, lat. Grifola frondosa (Dicks. Gray), u Japanu je poznata pod imenom maitake što znači plešuća gljiva no razlog se ne odnosi na izgled. To joj je ime nadjenuto u feudalnom Japanu, u vrijeme kada su se sakupljene, tada vrlo rijetke gljive, mogle zamijeniti za novac. Kada su pronašli zec gljive Japanci su zaplesali od sreće.

Zec gljive ili maitake nisu rijetka vrsta kao što je to bilo nekoć, a za to su najzaslužniji Japanci koji su ih počeli uzgajati sredinom osamdesetih godina prošloga stoljeća. Razlog tako kasnog početka uzgoja leži u činjenici da zec gljiva raste iz središta debla ili velikog trulećeg korijenja, a ne iz panja. Masovni uzgoj započeo je korištenjem piljevine u plastičnim vrećama.

Rasprostranjena je po Europi, Aziji i Sjevernoj Americi.

Raste uz stare hrastove i lipe, rjeđe javore, a nađe se i uz bukve i kestene.

Često se pojavljuju na istim mjestima u narednim godinama, obično na bazi hrasta gdje uzrokuju truljenje, odnosno na tvrdim listačama djeluju kao slabi paraziti, a ponekad i na četinjačama. Također dolazi kao saprofit na trulom drvetu gdje uzrokuje bijelu trulež.

Stimulira imunosustav

Plodna tijela su promjera od 60 do 80 cm, a masa klastera dosiže četiri kg, katkada i više. Klaster se sastoji iz većeg broja plosnatih, tankih klobuka koji se nalaze jedni iznad drugih. Svaki je promjera od 0,5 do 10 cm, polukružnog su oblika, tamniji u središtu, svjetliji na naboranim rubovima i sjede na stapci bjeličaste boje. Boja klobuka je promjenjiva od sivozelene do sivosmeđaste, što ovisi o mjestu rasta. Donji dio klobuka i gornji dio stručka prekriveni su malenim cjevčicama koje nose ovalne i glatke spore. Otisak spora je bijele boje. Meso je bijele boje, prilično lomljivo, mirisa po brašnu i s okusom po koštunjavom voću.

Vrijeme branja je u kasno ljeto i ranu jesen.

Tijekom pokusa provedenog 2009. godine od strane Memorial Sloan-Kettering centra pokazalo se da zec gljiva može stimulirati imunosustav kod pacijentica oboljelih od raka dojke. Korisne su kod sindroma kroničnog umora, hepatitisa, povišene temperature, povišenog krvnog tlaka, regulacije razine kolesterola, snižavanja razine šećera u krvi, gubitka ili kontrole tjelesne mase i neplodnosti uslijed sindroma policističnih jajnika te raznih infekcija.

Američki nacionalni institut za borbu protiv raka još 1992. godine potvrdio je aktivnost protiv virusa HIV-a ekstrakta zec gljive. Zec gljiva štiti zdrave stanice od tumora, inhibira rast tumorskih stanica, prevenira stvaranje metastaza, umanjuje popratne pojave kemoterapije poput gubitka kose, bola i mučnine. Zec gljiva je sposobna inhibirati ciklooksigenazu, a što se odnosi na aktivnost enzima odgovornog za formiranje važnih bioloških posrednika zvanih prostanoidi, a to utječe na smanjenje simptoma upale i boli. Preporučuje se i osobama koje pate od arteroskleroze i hepatitisa tipa B i C.

Smanjuje gubitak koštane mase

Na internetskoj stranici Dr. Myko San - Zdravlje iz gljiva stoji da su Hrvati prvi dokazali da tretman kombinacijom ekstrakta gljive shiitake (Lentinus edodes) i zec gljive značajno smanjuje gubitak koštane mase u najvažnijem trabekularnom dijelu kralješnice.

Osnovnu aktivnu tvar ove gljive predstavljaju polisaharidi, a nositelji potencijalnog imunoregulatornog djelovanja su beta - glukan, heteropolisaharid i proteoglikan.

Jesti samo mlade gljive

Uvjetno je jestiva gljiva što znači da je nužna termička obrada. Treba jesti isključivo mlade gljive koje još nisu potamnjele. Najčešće se kuhaju ili prže kao prilog glavnom jelu, mogu se marinirati, a također se od njih rade juhe i umaci. Mogu se sušiti i potom mljeti u prah koji čini odličan dodatak ribama, mesu ili salatama.

Kod nekih ljudi izazivaju alergijsku reakciju.

Na internetskoj stranici Društva gljivara Bujštine Boletus od sličnih gljiva navode orijašku zrašćenku Meripilus giganteus (Pers.) P. Karst. koja je znatno veća i kojoj meso na presjeku potamnni i gljivu vrste Grifola umbellata (Pers.) Pilat koja ima manje klobučiće na manjim razmacima i koji su centralno postavljeni na stručak, a ne postrance kao kod zec gljive.

Autorica: Marija Glavaš

Foto:Bigstockphoto/Alexandr62


Izvori

Časopis HŠ