Kako, kada i koje gljive brati - otkriva iskusni znalac Šemsudin Bajrić

Berba gljiva posebno je iskustvo. Za početnike uglavnom uzbudljivo, a oni iskusniji tvrde i relaksirajuće. Ljubitelji prirode, šume i njenih plodova, u maju beru smrčak (Morchella esculenta Fr.) i đurđevaču ili jurjevku (Calocybe gambosa).

No, da biste krenuli u ovaj pohod, morate imati elementarna znanja o gljivama. Dobar poznavalac i istraživač gljiva na našem podneblju Šemsudin Bajrić kaže da se u i ovom slučaju treba držati one narodne "ne idi grlom u jagode".

"Dakle, morate poznavati nekoliko jestivih gljiva, a dobro je znati i naše najotrovnije gljive. Morate biti prikladno obuveni i odjeveni za kartanje po prirodi i imati nožić i korpu za ubrane gljive. Ako idete sami ne zalazite na nepoznate terene. Ne ulazite na privatne posjede bez saglasnosti vlasnika", savjetuje ovaj iskusni gljivar.

Nemojte eksperimentirati kada su u pitanju ovi plodovi prirode, jer je mnogo otrovnih vrlo slično jestivima. Stoga je najbolje da berete vama poznate gljive, normalno razvijene i zdrave. Preporuka je da se ne beru mlade, tek iznikle. 

"Pri branju odmah odstranite zemlju, lišće i eventualne insekte i puževe. Nastojte u razumnom roku sat - dva poslije branja gljive očišćene odložiti u frižider", ističe naš sagovornik.

Šta brati u maju?

Početkom maja osim đurđevača i smrčka može se ubrati i kod nas zapostavljena šljivovača (Entoloma clypeatm), a krajem maja i puhare, biserke, lisičarke i dr. Kako godina odmiče izbor je sve veći, navodi Bajrić.

Ne slaže se s pojedinim tvrdnjama da je lisičarka najkvalitetnija gljiva kod nas.

"To je stvar dojma i percepcije konzumenta. Ona bez sumnje spada u odlične gljive, ali mislim da je vrganj prva liga. Izdašan je, ukusan, sprema se na razne načine, ali izvrsne su i sunčanica, blagva, puhare i dr. Lisičarka je malo teža za probavu", dodaje.

Od narednog mjeseca spremite se za proljetni vrganj (Boletus aestivalis) i rudnjaču (Agaricus campestris L.) te brezov djed (Leccinum scabrum), a uz njih u julu stiže i lisičarka. Već u avgustu se možete poslužiti i bukovačama i puharama, a rastu još i zlatača (Xerocomellus chrysenteron), sunčanica (Macrolepiota procera) i pravi vrganj (Boletus edulis Bull.)

Izvini druže puže

Izbor gljiva u prirodi je ogroman. Koja, gdje pripada to se mora postepeno učiti. No, šta uraditi kada naiđete na gljivu kojom se već neko poslužio?

"Često ćete naći gljivu koju je već počeo jesti puž. Ako ima drugih gljiva to prepustite njemu. Ako nema, ja ga uklonim i kažem: ‘Izvini drugar ti si ovdje svaki dan, snaći ćeš se, ovo ću ti uzeti.’ Dakle jestiva gljiva ako je zdrava ne škodi ako je načeta-nagrižena", kaže ovaj gljivaski znalac.

Uzgoj bukovača između redova kukuruza ima višestruke prednosti

Početnicima savjetuje da prvo upoznaju desetak jestivih gljiva družeći se s iskusnim gljivarima, a potom da po malo kriste i literaturu.

"Ja konzumiram preko dvjesto vrsta, ali se i dalje konsultujem s kolegama i iskusnijima. Branje gljiva je najbolji oblik rekreacije u prirodi. Pa i onda kad se vratite prazne korpe", zaključuje ovaj istraživač, uz poziv svima: Hajdemo u gljive!

Inače, pod istraživačkom palicom Bajrića nedavno je započet i projekat Istraživanje, inventarizacija i kartiranje gljiva Nacionalnog parka Una, o čijim rezultatima ćemo svakako izvijestiti, nekom narednom pričom.