Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Samonikle gljive
  • 12.03.2023. 12:00

Gljivarski kalendar: Kada se javljaju najpoznatije vrste?

Koje vrste najčešće možemo videti u prirodi kod nas? Za koje doba godine su karakterstične? Na koje vrste treba obratiti posebno pažnju?

Foto: Depositphoto/Machacek
  • 1.710
  • 99
  • 0

Gljive ne znaju za kalendar. Glavni faktori koji utiču na pojavljivanje njihovih plodnih tijela (pečuraka) jesu temperatura vazduha i vlažnost supstrata. Međutim, ipak postoje vrste koje se javljaju samo u određenim dijelovima godine. Važno je naglasiti da su veoma varijabilne u svim svojim osobinama kao i u vremenu pojavljivanja. Ovo je posebno izraženo posljednjih godina s obzirom na to da su zime u našim krajevima sve blaže, a ljeta sve toplija pa se vrijeme pojavljivanja određenih vrsta može prilično razlikovati od onog koje piše u gljivarskoj literaturi.

"Opisi vrsta dati u ovom tekstu su informativne prirode i nikako se ne smiju koristiti za finalnu determinaciju vrsta već samo kao smjernice. Također, prilikom određivanja vrste poželjno je koristiti bar dva različita ključa ili atlasa za determinaciju vrsta, konsultovati provjereno iskusne gljivare ili kontaktirati gljivarska društva", izričito napominje predsjednica Gljivarskog udruženja Novi Sad Eleonora Čapelja.

Zima

Zimska panjevčica (Flamulina velutipes) kao što joj samo ime kaže, javlja se zimi na panjevima listopadnih vrsta drveća. Veoma živopisnog izgleda sa šeširom jarko narandžaste do smeđnarandžaste boje koji je često sluzav. Listići su razmaknuti i krem boje. Drška je u gornjem dijelu glatka, uglavnom boje šešira, dok je u donjem dijelu somotasta i mrke boje.

Međutim, neiskusnim beračima se savjetuje poseban oprez jer postoji mogućnost zamjene sa smrtonosno otrovnom vrstom mala smrt (Galerina marginata) sa kojom je morfološki veoma slična i rastu na istoj podlozi. Razlika se ogleda u tome što mala smrt ima prsten na dršci dok zimska panjevčica nema.

Judino uho (Auricularia auricula-judae) je vrsta koja se javlja tokom cijele godine, ali posebno obilno tokom blagih zima. Ima karakterističan izgled nepravilne, naborane zdjelice pa djelimično podsjeća na ljudsko uho. Želatinozne je konzistencije, smeđe-crvene boje i javlja se na granama listopadnog drveća, često na zovi. Jestiva i ljekovita vrsta.

Judino uho javlja se na granama listopadnog drveća (Foto: J. Kuzmić)

Proljeće

Smrčak (Morchella esculenta) je tipična proljetna vrsta, javlja se od marta do maja u travi, najčešće kraj topola i jasenova na glinenim i pješčanim terenima. Šešir je najčešće ovalnog oblika, šupalj sa udubljenjima koja podsjećaju na pčelinje saće, svijetlo žute do sivo-smeđe boje. Drška je takođe šuplja, bjeličaste boje. Potreban je poseban oprez jer je moguća zamjena sa otrovnom vrstom hrčak (Gyromitra esculenta). Međutim, hrčak se javlja ispod četinara, a šešir mu je tamniji, u nijansama crvenosmeđe boje i nepravilno naboran, poput mozga.

Šumsko pile (Laetiporus sulphureus) je veoma karakteristična vrsta koju gotovo da je nemoguće zamijeniti sa nekom otrovnom. Plodno tijelo je isprva u obliku čvorova, a onda rašireno poput terase i obično je više njih spojeno (naslovna fotografija). Gornja površina je zonirana u nijansama žute do narandžaste boje dok su donja površina i ivica jarko žute boje. Javlja se na različitim vrstama listopadnog drveća, veoma često na vrbama i topolama. Prilikom termičke obrade potrebno je prvo blanširati i zatim spremiti po želji. 

Ljeto

Vrganj (Boletus edulis) je vrsta koje kreće da se pojavljuje tokom ljeta i plodi sve do kasne jeseni u šumama. Jedna je od najpopularnijih jestvih vrsta gljiva. Šešir je zaobljen pa raširen, u nijansama oker i braon boje. Cjevčice su bjeličaste, potom svijetlo žute i na kraju maslinaste. Drška je trbušasta, batinasta ili valjkasta svijetlije boje od šešira, pokrivena bjeličastom mrežicom. Neiskusni berači je mogu zamijeniti sa nekom od otrovnih vrsta vrganjevki, ali na sreću ni jedna od tih vrsta nije smrtonosna.

Lisičarka (Cantharellus cibarius) plodi od početka ljeta do sredine jeseni po listopadnim i četinarskim šumama i raste iz zemlje ili šumske stelje. Cijela gljiva je žute boje, šešir je nepravilnog oblika, prvo je ravan, a zatim udubljen. Sa donje strane šešira se umjesto listića nalaze žilice koje se spuštaju niz dršku. Ovo je jestiva i veoma cijenjena vrsta koje se kao i vrganji veoma često sakuplja i prodaje. Iako je prilično karakterstična postoji mogućnost zamijene sa otrovnom zavodnicom (Omphalotus olearius) koja oblikom plodnog tijela podsjeća na lisičarku.

Zavodnica je prilično varijabilna vrsta što se tiče boje šešira, pa se može desiti da bude svijetlije boje nego što je tipično za nju, što povećava šansu za zamjenom. Međutim, zavodnica se pojavljuje na panjevima ili granama, uvijek u buketima, rijetko pojedinačno. Također treba obratiti pažnju na donji dio šešira gdje zavodnica ima listiće za razliku od lisičarke koja ima žilice.  

Jesen

Sunčanica (Macrolepiota procera) je vrsta veoma karakterističnog izgleda i relativno velikih dimenzija. Šešir je isprva zaobljen pa raširen, krem boje sa ispupčenjem u sredini, pokriven braon ljuspama. Drška je obično veoma izdužena, sa pomičnim prstenom, a u osnovi je zadebljana u vidu bulbe. Površina drške je pokrivena sitnim, cik-cak poredanim braonkastim ljuspama. To je veoma važna osobina za prepoznavanje ove vrste koja je razlikuje od veoma sličnih vrsta iz roda Chlorophyllum koje su nejestive i blago otrovne.   

Jetrenka (Fistulina hepatica) poznata još i pod nazivima goveđi jezik i vučije meso je veoma lako prepoznatljiva vrsta, koja raste na stablu i panjevima hrasta i kestena. Plodno telo je terasastog oblika sa gornjom površinom koja je bradavičasta i sluzava u nijansama narandžastocrvene do smeđecrvene boje koja kod starijih primeraka luči crvene kapljice. Donja površina je krem boje i na dodir postaje smeđecrvena. Prije konzumiranja je potrebno ukloniti gornji i donji sloj, a često se potapa u mlijeko da bi se smanjio intenzitet kiselog ukusa.

"Naravno, članovi Gljivarskog društva Novi Sad stoje na raspolaganju zainteresovanim građanima koji imaju bilo kakve nedoumice u vezi sa gljivama. Gljive su izuzetno interesantna bića, ljudima mogu pružiti mnogo toga pozitivnog, ali im moramo pristupiti sa krajnjim oprezom jer samo jedna greška nas može koštati života", završava naša sagovornica.         


Tagovi

Gljive Kalendar gljiva Lisičarka Zavodnica Jetrenka Sunčanica Vrganj Šumasko pile Smrčak Eleonora Čapelja Judino uho


Autorica

Lidija Pribelja

Više [+]

Diplomirana biologinja, zaljubljenica u prirodu, uvijek u potrazi za praktičnim i korisnim znanjima.