Ginko, prijatelj treće dobi stariji od dinosaura

Ginkgo biloba je jedan od najpoznatijih živućih fosila, ubraja se među tercijarne relikte, odnosno predstavlja filogenetski najstariju drvenastu vrstu na svijetu. Jedini je predstavnik roda.

Anatamska i morfološka obilježja ginko je zadržao još od paleozoika do danas. Kod dijelova nađenih u vidu fosila starost je procijenjena na 270 milijuna godina. Prirodno dolazi u Kini. U Kini i Japanu smatraju ga svetim stablom pa se sadi uz budističke hramove.

Najstariji primjerak star 1.500 godina

Ginko je u Europu unesen kao ukrasno drvo 1727. godine, a krajem 18. stoljeća u Sjevernu Ameriku. Kao vrlo dekorativna vrsta posljednjih 300 godina kultivira se u cijelom svijetu. Ginko dugo živi, najstariji korejski primjerak star je 1.500 godina.

Otporan je na sušu, nečisti zrak i na zračenje. Ginko je jedina biljka koja u Hirošimi nakon atomske bombe nije imala nikakvih vidnih posljedica od zračenja. Postoje i varijeteti ginka.

Plodovi imaju neugodan miris

Listopadno je stablo koje dosegne do 40 m u visinu i promjer do 2,5 m. Može doseći starost preko hiljadu godina. Stariji primjerci su rargranatiji, s iskrivljenim granama i duboko izbrazdanom korom. Lišće je u obliku lepeze s dva ili tri duboka režnja, žućkastozelene boje koja ujesen prelazi u lijepu zlatnožutu. Doseže zrelost između 20. i 35. godine starosti, kada muška stabla razvijaju rese sa spermatotoidima koje raznosi vjetar, a ženska nakon oprašivanja proizvedu mesnate plodove sa žućkastim sjemenom. Plodovi koji padnu na tlo i počnu se raspadati imaju vrlo neugodan miris.

Ljekovito djelovanje ginka

U ljekovite svrhe koriste se listovi (beru se do početka žućenja) i sjemenke (sjemenke se koriste i za jelo). Od listova se ne priređuju čajevi, već vrlo djelotvorni lijekovi (tinkture, suhi ekstrakti i velik broj farmaceutskih pripravaka). Pripravci se primjenjuju prvenstveno u liječenju smetnji u optoku krvi, pogotovo starijih ljudi. Starijim ljudima pripravci poboljšavaju prokrvljenost mozga. Blagotvoran učinak ove biljke u slučajevima astme i bronhitisa opisan je još 2.600 godine prije Krista. Ginko je u kineskoj tradicionalnoj medicini poznat još prije 5.000 godina, a u današnje doba se uzgaja i za potrebe zapadnjaka.

Poboljšanje cirkulacije

Ekstrakt lišća se koristi kod Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, demencije i vrtoglavice. Uzima se i kod stanja koja uzrokuju smanjeni dotok krvi u mozak, osobito kod starijih ljudi, a simptomi su gubitak pamćenja i poteškoće u koncentraciji, zvonjava u ušima, vrtoglavica, promjene raspoloženja i poteškoće sa sluhom.

Neki ljudi koriste ginko za poboljšanje cirkulacije općenito, kod bolnih nogu nakon dugog hoda i Raynaudovog sindroma kod kojega se javljaju bolovi u prstima ruku i nogu, a uzrokovani su hladnoćom. Općenito, spojevi u lišću šire krvne sudove, povećavaju protok krvi u arterijama i pomažu kod nekih oboljenja krvožilnog sustava. Ginko jača vene i smanjuje krvarenje u kapilarama, može pomoći kod astne i spriječiti pojavu arterioskleroze. Preparati poboljšavaju cirkulaciju, odnosno protok krvi u mozgu, rukama i nogama, ublažavaju gubitak osjeta, trnce, grčeve, obamrlost i osjećaj hladnoće.

Bioaktivne tvari i antioksidansi

Sjeme ima antifugalna i antibakterijska svojstva. Sjeme je nužno kuhati ili pržiti jer sadrži otrovni alkaloid ginkgotoksin. Prženo se koristi za jednu vrstu azijske juhe, a oni koji su je kušali tvrde da ima okus po plodovima pitomog kestena.

Ginko sadži brojne supstance od kojih većina pripada flavonoidima i terpenskim trilaktonima. Flavonoidi imaju djelovanje poput antioksidansa, jačaju krvne žile i poboljšavaju optok krvi. Ginkgolidi koji spadaju u diterpenske laktone i bilobalidi koji spadaju u seskviterpenske laktone u prirodi postoje samo u ginku. Hranjive i bioaktivne tvari čine kiseline, šećeri, tokoferoli, fenoli i flavonoidi. Listovi sadrže i insekticidne sastojke. Sjemenke sadrže ulja, kiseline, tanine, smolu, alkaloide (ginkotoksin), fenole (bilobob, kardanol) i cijanogene glikozide.

Kod parenteralne aplikacije (mimoilazi probavni trakt) uočene su alergične reakcije na koži i smetnje u radu regulatornih mehanizama cirkulacije. Od sjemena se dobiva ulje koje može kod osjetljivih osoba izazvati dermatitis, odnosno vrlo nepoželjne učinke. Ginkotoksin u sjemenu uzrokuje napadaje i nesvjesticu.

Autor: Marija Glavaš, Foto: bigstockphoto.com, viteethumb studio