Šume ništa ne štiti, otvoren je put za mnogobrojne koruptivne poslove, a najviše se radi o ilegalnoj sječi. Kome prijaviti uništavanje?
Šume su zakonski prepoznate kao opšte dobro, potrebno ih je štititi i održivo koristiti. Praksa pokazuje nešto drugo. U tekstu koji je objavila Akta možemo saznati da u Federaciji BiH uopšte nisu zakonom zaštićene. Kada građani žele prijaviti nelegalnu sječu ili uništavanje šume susreću se sa grubom relanošću. U Federaciji BiH nema Zakona o šumama. Proglašen je neustavnim još 2009. godine, a dvije godine poslije toga, u decembru 2011. godine, i Uredba o šumama FBiH, tako da od 2011. ne postoji Zakon o šumama FBiH.
Šuma i šumsko zemljište zauzimaju površinu od oko 1.518.466 ha, od toga su u državnom vlasništvu 1.241.336,1 ha ili 82 posto, a u privatnom vlasništvu i vlasništvu drugih pravnih lica oko 277.130 ha ili 18 posto.
Kantoni su usvojili vlastite zakone o šumama na temelju kojih se vrši upravljanje šumskim dobrima. Izuzetak je Hercegovačko-neretvanski kanton koji nije uredio ovu oblast. Četiri šumarska preduzeća koja su osnovana za vrijeme važenja Zakona i dalje posluju kao da zakon postoji. Još 2009. je izdato Rješenje o njihovom ukidanju od šumarske inspekcije, jer nemaju ugovore o gospodarenju i nemaju saglasnost na plan gospodarenje koje bi trebalo da se izda ili od federalnog ili kantonalnog ministarstva.
Stvoreni su uslovi za koruptivno djelovanje, a oni koji ukazuju na probleme nemaju gdje prijaviti ili bivaju napadnuti. Lejla Hukić, projekt kooridinator u FEA Inicijativi za šumarstvo i okoliš Sarajevo je rekla da njihova inicijativa upravo sprovodi drugi dio projekta čija se prva pilot faza provodila 2021. i početkom 2022. godine. Ova druga faza je započela u maju ove godine, a implementira se u okviru šireg programa "Podrška građanima u borbi protiv korupcije" čiji je primarni implementator CCI, uz finansijsku podršku USAID-a. Huki' je navela da je rije; o aplikaciji Čuvajmo šume koja je od septembra 2021. godine aktivna na području Kantona Sarajevo i Zeničko-dobojskog kantona , a uskoro će u unapređenom obliku biti dostupna i na području Unsko-sanskog, Hercegovačko-neretvanskog, Srednjobosanskog i Tuzlanskog kantona.
Za sada preko aplikacije samo u KS i ZDK pristiglo i ispravno podneseno, nešto manje od stotinjak prijava. Projekat "Aplikacija za anonimnu prijavu ilegalnih aktivnosti u šumarstvu uz pomoć građana" realizuje nevladina organizacija Inicijativa za šumarstvo i okoliš u sklopu programa "Podrška građanima u borbi protiv korupcije". Prema dostupnim podacima najčešća ilegalna aktivnost je ilegalna sječa sa mnoštvom posledica. Dženan Bećirović, docent na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu je izjavioda se i Šumarski fakultet bavi pristupima za prevenciju i borbu protiv korupcije u šumarstvu.
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u svojoj analizi Informacija o gospodarenju šumama u Federaciji BiH u 2021. godini kaže da treba imati na umu i činjenicu da u većini preduzeća šumarstva postoji problem nelegalnih sječa, koji već duži niz godina nadležne institucije ne uspijevaju riješiti.
Ne postoje preciznije evidencije o nezakonitim sječama u Federaciji BiH, osim grubih procjena koje ukazuju na velike posljedice od ovih aktivnosti.
Prema preliminarnim rezultatima II. Državne inventure šuma (II. DIŠ), od ukupno procijenjenog obima sječa u Federaciji BiH, oko 21 posto posječenog drveta nije registrovano, odnosno ima karakter nelegalnih sječa. Od ukupnog iznosa obima sječa oko 82 posto registrovanih i 77 posto neregistrovanih sječa su realizovane u visokim šumama. Manjak šumskih drvnih sortimenata na tržištu djelimično se nadoknađuje vršenjem kriminalnih radnji.
Iz Ministarstva pojašnjavaju kako je mali broj presuda i kazni kontraproduktivan, predstavljaju podsticaj šumokradicama koji iz godine u godinu prave ogromne štete u državnim šumama.
Postavlja se pitanje svrsishodnosti podnošenja prijava, odnosno izlaganja čuvara šuma opasnostima kada ostali organi uprave i sudska vlast ne rješavaju pravovremeno krivične i prekršajne podnesene prijave. Najviše se radi o nelegalnoj sječe šume, uzurpaciji državne šume i šumskog zemljišta, eksploataciji industrijskih mineralnih sirovina. Neadekvatnom organizacijom čuvarske službe u upravama za šumarstvo koje su uspostavljene, neopremljenošću ljudi i neažurnošću pravosudnih organa se dovodi u pitanje i realizacija Vladinog "Akcionog plana za suzbijanje nezakonitih aktivnosti u sektoru šumarstva i drvne industrije u Federaciji BiH". Ovakva situacija je prisutna na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine duži niz godina.
Nakon prijava nelegalnih radnji, nadležne institucije mogu poduzeti različite korake. To uključuje provođenje istraga, inspekcijske nadzore terena, identifikaciju počinitelja, pravne postupke i primjenu zakona kako bi se suzbile nezakonite aktivnosti. Moguće je poduzeti preventivne mjere, poput jačanja nadzora, edukacije javnosti i podizanja svijesti o važnosti očuvanja šuma.
Prijave putem aplikacije Čuvajmo šume se direktno šalju, odnosno odlaze na adrese kantonalnih javnih preduzeća, uprava za inspekcijske poslove i uprava za šumarstvo.
Hukić kaže da i prema podacima koji su dostupni, jasno se vidi da situacija nije sjajna ali da postoji interes za djelovanjem. Naglašava da je ključno uspostaviti snažne mehanizme provođenja zakona, poboljšati nadzor, poticati edukaciju i podizanje svijesti. Samo konkretna djelovanja su neophodna da bismo došli do učinkovitosti u rješavanju ovog problema.
Tagovi
Autorica