Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Biosigurnosne mjere na farmi
  • 23.01.2020. 14:00

Zašto "zadimljavanje" objekata za uzgoj životinja ima pozitivan efekat na ekonomičnost

Svako "preživljavanje" štetnih mikroorganizama nakon čišćenja i dezinfekcije, stvarat će mnogo problema kasnije u proizvodnji, a najčešće se to dešava kod tova brojlera i pojave salmonele. Stoga će dodatni napori pri čišćenju i nove metode uništavanja mikroorganizama imati i pozitivan zdravstveni i ekonomski efekat u kasnijoj proizvodnji.

Foto: Depositphotos/Bignai
  • 519
  • 35
  • 0

Tehnologija uzgoja domaćih životinja zahtjeva nekoliko osnovnih preduslova, kako bi se osigurali povoljni uvjeti za proizvodnju, a u konačnici pozitivno poslovanje. Infrastruktura (štala, objekti za držanje životinja), kvalitetna hrana, izbor pasmine, i na kraju higijena prostora, opreme i sprovođenje biosigurnosnih mjera. Svaka radnja u pogledu poboljšanja higijenskih uvjeta prostora i opreme su preventivne mjere koje je potrebno kontinuirano sprovoditi kako bi se osigurao željeni efekat.

Preventivno djelovanje smanjuje rizik od pojave zaraze ili bolesti životinja, poželjno je jednom do dva puta godišnje kod držanja krupne stoke izvršiti totalnu dezinfekciju i pranje objekata, izuzev peradarske proizvodnje, koja zahtjeva pranje i dezinfekciju poslije svakog završenog turnusa.

Faze čišćenja i dezinfekcije objekata

Čišćenje, pranje i dezinfekcija štale, peradarnika ili objekata za skladištenje sprovodi se kao redovna mjera koja ima za cilj da otkloni nečistoće i prvenstveno uništi štetne mikroorganizme. Bilo da se radi o uzgoju tovnih bikova, mliječnih grla ili uzgoja tova brojlera, svaka nova proizvodnja ili novi turnus započinje čišćenjem i pranjem prethodnog turnusa. Svaka greška pri pranju i dezinfekciji odrazit će se kasnije na proizvodnju. Nakon što se životinje izvedu iz objekta, oprema se podiže (u peradarniku) ili iznosi u druge prostorije, čime započinje prva faza čiščenja, a to je mehaničko uklanjanje ostataka hrane, stajnjaka, prostirke, fecesa, i svih ostalih prljavština.

Bilo da se radi o uzgoju tovnih bikova, mliječnih grla ili uzgoja tova brojlera, svaka nova proizvodnja ili novi turnus započinje čišćenjem i pranjem prethodnog turnusa.

Pranje objekta vrši se hladnom vodom pod jakim mlazom (pritiskom), sa dodatnim četkanjem i ribanjem podova, zidova, hranilica, pojilica, nakon čega se obekat suši, što je najbolje napraviti uz prirodni propuh i provjetravanje.

Suh objekat i oprema su optimalni uvjeti za početak dezinfekcije najčešće hlornim krečom ili nekim drugim dezinficijensom. Prskanje podova, zidova i opreme sredstvom za dezinfekciju treba obaviti detaljno, temeljito, a razlog su pukotine, neravnine, i mjesta koja je i mehanički često teško očistiti. Nepristupačni dijelovi opreme i oštečenja su također idealna mjesta za ostatak organske materije i razvoja štetnih mikroorganizama. Svako "preživljavanje" štetnih mikroorganizama nakon čišćenja i dezinfekcije, stvarat će mnogo problema kasnije u proizvodnji, najčešće se to dešava kod tova brojlera i pojave salmonele. Stoga dodatni napori pri čišćenju i nove metode uništavanja mikroorganizama imat će i pozitivan zdravstveni i ekonomski efekat u kasnijoj proizvodnji.

Suh objekat i oprema su optimalni uvjeti za početak dezinfekcije najčešće hlornim krečom ili nekim drugim dezinficijensom.

Zadimljavanje objekta

Tzv. zadimljavanje objekata predstavlja dezinfekciju dimljenjem zatvorenih prostora kao što su: štale, peradarnici, oprema u peradarstvu i stočarstvu (inkubatori, valionice i sl.), hladne komore, prazni silosi, skladišta itd. Za proces dimljenja potrebno je izvršiti određene radnje i preduvjete. Objekat se potpuno zatvara, ukoliko je prostirka već postavljena u krugu od dva metra se rasklanja i postavljaju se samogorive cigle ili kocke na bazi formaldehida. Kocke se stavljaju u metalnu/limenu kutiju i potpaljuju nakon čega se limena kutija zatvara kako bi se spriječilo brzo izgaranje, a započeo proces dimljenja.

Naredna 2-3 sata iz samogorive kocke izlazi gust dim, plin nastao sagorijevanjem koji dospijeva do svih površina, pukotina, mjesta sa oštečenjem, dakle do svih površina do kojih je bilo teško ili nemoguće doći prilikom mehaničkog čišćenja. Tinjanjem razgrađuje se paraformaldehid i oslobađa se formaldehid, plin koji djeluje mikrobicidno (baktericidno, fungicidno i algicidno). Pravilnim zadimljavanjem se gotovo u stopostotnom omjeru uništavaju svi štetni mikroorganizmi. Poslije 24 sata, nakon zadimljenja prostorija, objekta ili štale se može otvoriti, te pristupiti prozračivanju prije ulaska ljudi ili uvođenja stoke. Prednost ove vrste dezinfekcije je ta što jedna samogoriva kocka/ciglica dostatna za dezinfekciju 300-400 m3 prostora.


Tagovi

Zadimljavanje objekta Dezinfekcija Uzgoj životinja Čišćenje prostorija


Autor

Adi Pašalić

Više [+]

Magistar Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Kako vi zovete ovo !? Dosta se koriste u islamskoj tradiciji u mjesecu Ramazanu !