Vrućina je - kravama je teško. Evo šta možete učiniti da ih rashladite

Poljoprivreda na Balkanu je sve više izložena klimatskoj varijabilnosti i temperaturnim ekstremima. Tokom posljednjih decenija zabilježen je porast učestalosti intenziteta toplotnih talasa, praćen sve većim brojem dana sa maksimalnim temperaturama iznad 33 do 35^oC.

Takođe negativan uticaj ima i sve veći broj tropskih noći sa temperaturama iznad 20 Celzijusa. Ovakvi uslovi sprečavaju mliječna goveda da se adekvatno oporave tokom noći.

Od toplotnih stresova do ekonomskih gubitaka

Sve to, prema riječima Ivice Tomića, savjetodavca za stočarstvo u vranjskoj Poljoprivredno savjetodavnoj i stručnoj službi, izaziva ubrzano disanje, samim tim i veću potrošnju energije što dovodi do smanjene produkcije mlijeka i reproduktivnosti. Sve to se direktno odražava na ekonomske gubitke proizvođača. Raspored padavina je takođe poremećen. Zime su obično vlažnije, dok ljeta karakterišu dugotrajni periodi suše, često prekidani intenzivnim padavinama praćenim olujnim nevremenom i gradom.

"Sve ovo stvara dodatni pritisak na dostupnost vode tokom ljetnih mjeseci kada su i potreba goveda najveća", ističe Tomić.

On naglašava da neka naučna predviđanja ukazuju da će se u doglednoj budućnosti ove promjene intenzivirati što će češće dovoditi do toplotnog stresa. Jedan isti klimatski događaj može izazvati samo manji poremećaj na dobro pripremljenim gazdinstvima, dok može dovesti do velikih proizvodnih i ekonomskih gubitaka na gazdinstvima kojima nedostaje odgovarajuće upravljačke prakse, zaštitne mjere ili pravovremena savjetodavna podrška.

Tradicionalni poljoprivredni odgovori na klimatsku varijabilnost uglavnom su bili reaktivni, usmjereni na saniranje štete nakon što se ona već dogodi. U trenutnim klimatskim uslovima ovaj pristup je sve neefikasniji za mliječno govedarstvo. Adaptacija na klimatske promjene zahtijeva prelazak na proaktivno upravljanje rizikom, gde se odluke zasnivaju na predviđanju klimatskih opasnosti, a ne reakciji na gubitke.

Holštajnke posebno osjetljive

U stočarskoj proizvodnji ovaj pristup uključuje mjere kao što su prilagođavanje kalendara reprodukcije kako bi se izbjegao vrhunac proizvodnje tokom ljetnih vrućina, odabir otpornijih životinja, investiranje u sistem za hlađenje staja, adekvatno skladištenje hrane i stalna dostupnost svježe vode i primjena mjera modifikacije mikroklime radi smanjenja toplotnog opterećenja životinja.

Zaštitite junad u tovu od toplotnog stresa

Mliječna goveda imaju ograničen fiziološki kapacitet za brzo otpuštanje toplote. Njihov mehanizam za gubljenje toplote oslanja se na hlađenje isparavanjem putem disanja i ograničeno znojenje.

"Goveda imaju slabo razvijene znojne žlijezde i veliku tjelesnu masu u odnosu na površinu tijela, što ograničava njihovu sposobnost da efikasno otpuštaju toplotu. Mliječne rase poput holštajna posebno su osjetljive", tvrdi Tomić.

Savjetodavac za ratarstvo ističe da se optimalna temperatura okoline, pri kojoj je potrebna minimalna količina energije za termoregulaciju, kreće u rasponu od 5 do 25 Celzijusa. Toplotni stres nastaje kada toplota koju životinja stvara i apsorbuje premaši njen kapacitet otpuštanja, što dovodi do fiziološkog naprezanja. Dolazi do ubrzanog disanja i rada srca, kao i povišene tjelesne temperature, a na račun smanjenja proizvodnih i reproduktivnih performansi.

Povećava se konzumacija vode, tako da krava u laktaciji u vrelim uslovima može popiti 100 do 150 litara vode tako da se kravama u svakom trenutku mora obezbijediti dovoljna količina svježe i čiste vode. Toplotni stres takođe smanjuje apetit, remeti funkciju buraga i povećava osnovne energetske potrebe životinje. U takvim uslovima ishrana treba da bude dobro izbalansirana, sa što više lako svarljivih hraniva i kad god je to moguće uključiti vlažna i sočna hraniva. Naglo povećanje koncentrovanih hraniva nije preporučljivo jer može dovesti do acidoze buraga.

U šta uložiti?

U uslovima velikih vrućina od velike je koristi upotreba ventilatora za pokretanje vazduha, kao i korišćenje prskalica za rashlađivanje životinja. Otvori na objektu za držanje životinja držati otvorene, redovno mijenjati prostirku, kao i obavezno korišćenje sredstava za zaštitu od muva.

Smanjiti prenaseljenost u objektu u skladu sa kapacitetom. Poželjno je i pribegavati ishrani u hladnije sate kako bi apsorpcija hranjivih materija bila maksimalna.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor