Kod raspona temperature od 27 do 32ºC i povećane vlažnosti do 50 posto pojačano se znoje, ubrzava im se disanje, manja je konzumacija hrane, postaju nervozne, a proizvodnja mlijeka se smanjuje za 10 posto
Krave su veoma osjetljive na visoku temperaturu i vlažnost vazduha tokom ljetnih mjeseci. Ovi faktori djeluju na smanjenje produktivnosti, manje mlijeka i prinos mesa, snižen je postotak gravidnosti, životinje pokazuju promjene u ponašanju. Ekstremne vrijednosti i dugo trajanje mogu izazvati uginuće.
Kada su izložene toplotnom stresu, životinje uzimaju manje količine hrane, traže hlad i mjesta s dobrom ventilacijom, prestaju biti fizički aktivne, ubrzano dišu, znoje se, nemirne su, više se oglašavaju.
Temperature iznad 26ºC izazivaju stres, a najviše su pogođene mliječna goveda, bremenita i oteljena grla. Krave koje imaju mlade smanjuju laktaciju što se negativno odražava na rast i razvoj teladi. Kod raspona temperature od 27 do 32ºC i povećane vlažnosti do 50 posto pojačano se znoje, ubrzava im se disanje, manja je konzumacija hrane, postaju nervozne, a proizvodnja mlijeka se smanjuje za 10 posto. Daljim rastom temperature izložene su još većem stresu, a proizvodnja mlijeka se smanjuje za 25 posto. Grla u intenzivnom uzgoju su posebno osjetljiva.
U vrelim ljetnim mjesecima potrebno im je obezbijediti više vode za piće. Prosječna potrošnja pri temperaturi od 20ºC je 82 litra, dok je na temperaturi od 35ºC skoro uduplana i iznosi 145 litara po životinji.
Hlađenje krava: Pazite kako postaviti ventilatore da ne bi došlo do oboljenja
Kada su na ispaši, potrebno im je obezbjediti sjenovita mjesta ispod kojih će se moći skloniti u najtoplijem dijelu dana. Pojilice bi trebale biti u sjeni. Kod životinja u štali je neophodna dobra ventilacija. Često se na savremenim farmama kombinuju ventilatori s prskalicama koji hlade i osvježavaju životinje.
Povećanje temperature može izazvati probleme kada je u pitanju kvalitet mlijeka. U sadržaju se povećava broj somatskih ćelija, a veći je broj životinja kod kojih dolazi do pojave mastitisa. Uslovi za rast i razvoj patogena su idealni, a životinjama koje su izložene stresu opada imuni sistem. Grla su podložnija pojavi raznih oboljenja.
Povećava se brojnost slučajeva ruminalne acidoze. Smanjuje se unos hrane, ali se smanjuje i preživanje. Životinje postaju probirljive. Izbjegavaju hranu koja izaziva fermentaciju i oslobađanje dodatne toplote. Mijenja se pH vrijednost u organima za varenje.
Kako bi se to izbjeglo potrebno je 40 posto obroka dati u jutarnjim satima, do 6h. Drugi dio obroka od 60 posto daje se uveče od 20 do 22h. Hrana ne smije da stoji na suncu ili u pretoplom objektu. Krave će radije pojesti hladniju hranu.
Još jedan od problema je i to da se broj hromih goveda povećava, jer životinje više stoje pokušavajući se hladiti. Što je boja krava svjetlija, to je veća opasnost od kancera kože.
Tagovi
Autorica