Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) je provela studiju o dobrobiti kunića koji se uzgajaju za proizvodnju mesa.
Studiju o dobrobiti kunića koji se drže za proizvodnju mesa, zatražio je Odbor za poljoprivredu i razvoj te Odbor za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane Evropskog parlamenta.
Stručnjaci su razmotrili brojne posljedice na zdravlje i ponašanje ovih životinja prilikom uzgoja, kao što su ograničeno kretanje, mirovanje, produljena žeđ ili glad, stres, vrućina i kožni poremećaji.
U izvješću je zaključeno da bi trebalo povećati i strukturno poboljšati konvencionalne načine uzgoja radi poboljšanja životnih uvjeta kunića te je naglašena potreba da se ti podaci prikupljaju u svim zemljama članicama Evropske unije, piše euractiv.
Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) je također objavila drugo mišljenje o pitanjima dobrobiti koja su povezana s omamljivanjem i klanjem te predložili korektivne mjere.
Kunići su druga najčešće uzgajana vrsta u EU. Većina njihovog uzgoja odvija se u pet država članica: Francuskoj, Mađarskoj, Italiji, Portugalu i Španjolskoj, a poljoprivredne prakse se uvelike razlikuju kako unutar Unije tako i unutar tih zemalja.
Iako postoje pravila koja propisuju minimalne standarde za zaštitu uzgajanih životinja, uključujući i kuniće, u EU ne postoji zakonodavstvo kojim se štiti njihova dobrobit.
Evropski parlament je 2017. godine usvojio odluku o minimalnim standardima za zaštitu uzgajanih kunića i zatražio od EFSA-e da pruži znanstveno mišljenje koje će pomoći u provedbi te odluke. Potaknula ih je zabrinutost nevladinih organizacija i potrošačkih skupina o bespomoćnosti, stresu, visokoj stopi mortaliteta i oboljevanja tih životinja uzgajanih u Evropi. Također, ističe se i briga zbog električnog omamljivanja koje ih ne dovodi potpuno u nesvijest te uzrokuje patnju, stres i bol.
Studija je zaključila da je dobrobit odraslih kunićima najniža u konvencionalnim kavezima, a najveći problem je ograničenje kretanja. Kada je riječ o mladim životinjama koji se odbijaju od sisanja, najugroženiji su u sustavima na otvorenom, a najsigurniji u povišenim prostorima dok je kod uzgoja u vanjskim sustavima toplinski stres najveća posljedica.
U oba ispitivanja dolazi se do zaključka da su organski sustavi uzgoja dobri jer se u njima kunići drže u grupama s mogućnošću izlaska na pašnjak što povećava socijalnu interakciju i daje im mogućnost za prirodno ponašanje.
Izvješća su zaključena posebnim preporukama, uključujući i praćenje opasnosti i posljedica posebno u fazi klanja, a kako bi se izbjegle negativne prakse.
Ova su mišljenja potaknuta evropskom građanskom inicijativom "Zaustavimo doba kaveza" koja traži od Evropske komisije zabranu kaveza za životinje poput peradi, kunića, ali i svinja i teladi.
Percepcija javnosti o životinjama na farmama se mijenja i upravo je to dovelo do zahtjeva za većom zaštitom i zakonima koji će jamčiti njihovu dobrobit, kao što je nedavno zabranjeno korištenje kaveza za kokoši u Kaliforniji.
Tagovi
Autorica