U sedmoj deceniji života brinu o punoj štali goveda

Iako duboko u sedmoj deceniji, bračni par Nada (66) i Rašo (69) Orašanin iz Zelenog Jadra, desetak kilometar od Srebrenice, i danas se bave stočarstvom. Rade ovaj posao, kako kažu, već četiri decenije i ne namjeravaju dosustati dok god ih zdravlje služi. 

Trenutno u svojim štalama imaju 30 grla, od čega dvije krave za mužu, junice za priplod, teladi i bikove.

"Pristizanjem godina i pomalo slabljenja zdravlja, sve je manje snage za bavljenjem ovim poslom. Odustajati nećemo dok god možemo raditi, jer je stočarstvo tradicija mog oca pokojnog Andželka", kazuje nam Rašo.

Dnevno proizvode 270 litara mlijeka

Navodi kako je do početka prošle godine imao 15 muznih krava, od koji je svaki dan, u obližnju otkupnu stanicu predavao 270 litara kvalitetnog mlijeka, jer su njegove krave bile na ispaši i nisu koristile koncentrate. Bile su stalno u pokretu, hranile se zdravom planinskom hranom "a ne kao one što su vezane za jasle".

Iako je otkupna cijene mlijeka bila niska, Orašanin je petnaest godina bio zadovoljan predajom, jer je mljekara iz Gradačca na vrijeme preuzimala mlijeko i redovno plaćala. Kaže da se mogao osloniti na taj novac, koji je ulagao u novi stočni fond.

"Zadržali smo samo dvije muzne krave za svoje potrebe, ali i naše redovne mušterije, koje od nas kupuju mlijeko i sir. Smanjenjem broja grla muznih krava, moja supruga Nada i ja dobili smo oko pet sati više vremena, jer dosta vremena smo trošili na jutarnju i večernju mužu krava", pojašnjava nam Orašanin.

Sistem "krava-tele"

Nakon  prodaje muznih krava, odlučili su se za sistem "krava- tele", koji je među najrasprostranjenijim sistemima tova u govedarstvu i usmjeren je na proizvodnju goveđeg mesa.

"On podrazumijeva specifičan način držanja goveda za tov odnosno proizvodnju mesa. Osnovni proizvod ovakvog sistema nije mlijeko, već tele, koje ostaje sa majkom do 6 ili 7 mjeseci starosti", kaže ovaj domaćin, dodajući da danas taj sistem primjenjuje na 12 krava.

Dodaje da u proteklih 40 godina bavljenja stočarstvom nikada nije imao problema sa stočnom hranom. Sijeno i silažu ubirao je iz vlastitih njiva, a stoka je svakodnevno bila na paši, na velikom prostoru, pored rijeke Jadar, gdje su imali dovoljno vode, zdrave i mlade trave. Hranu za stoku sakuplja skromnom mehanizacijom, a dosta toga i ručnim alatom. Koncentrat je, veli, kupovao povremeno za tov bikova.

"Prilikom oranja nive za kukuruz i silažu, te košenja trave, često mi svojom mehanizacijom pomažu komšije iz Jadra i susjednih sela", kaže Orašanin.