Sve manje omladine u selima oko Banjaluke - stariji zbog podsticaja prešli na sistem krava-tele

Područje Manjače kod Banjaluke jedno je od područja u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini gdje je u posljednje dvije godine došlo do masovnog iseljavanja ljudi koji odlaze u Banjaluku ili, češće, u inostranstvo. Svaki dan na desetine mladih ljudi mogu da se vide ispred ambasade Slovenije u Banjaluci. Mnogi od njih ostanu u Sloveniji, a ima ih i kojima je ova mala alpska država stanica za odlazak u Austriju i Njemačku, naročito kako je Njemačka više otvorila svoje tržište za strane radnike.

"Problem je u tome što sad odlaze cijele porodice, a u vrijeme bivše Jugoslavije, uglavnom su odlazili muškarci dok su žene i djeca ostajali kući", govori nam Dragoslav Živković iz Zelenaca na Manjači kojem su jedan sin i kćerka otišli u Sloveniju, a druga kćerka se udala u Kola, na Manjači.

Stočari zbog niske otkupne cijene prelaze na sistem krava-tele

U Zelencima i susjednim Konatarima je oko 200 domaćinstava. U više od pola kuća ne živi niko. Samo jedno dijete iz Zelenaca i sedmoro iz Konatara idu u Osnovnu školu u Kolima koje je udaljeno nekoliko kilometara.

"Čuvam krave, imam dvadesetak grla krava, junica, teladi. Prije dvije godine sam predavao mlijeko, ali pošto se više ne isplati jer je mljekara smanjila otkupne cijene mlijeka pa čas otkupljuje, čas ne, prešao sam na sistem krava-tele. Dobijam podsticaj od Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske i da mi nije toga ne znam šta bih radio. Teško je, ostalo nas starijih, ali kad mi pomremo neće niko ostati da radi", žali se Dragoslav.  

Sistem uzgoja krava-tele najisplativiji u govedarstvu

Stanislav Bojanić iz Sutrašnjice takođe je jedan od rijetkih koji je ostao na selu i bavi se poljoprivredom. U tri zaseoka ovog sela sve je manje djece za školu, a samo jedna djevojka studira na fakultetu.

"Došao nam je asfalt i ulična rasvjeta. Imamo i vodu samo nema ljudi da obrađuju njive. Imam pet krava i planiram da povećam broj. Dobijem oko 250 maraka od Ministarstva za svaku kravu, to me i drži. Jeftiniji mi je sistem krava-tele nego da predajem mljekari. Teško je i prodati telad. Da nam nije stočne pijace u Stričićima ne bi nas nigdje bilo", tvrdi Bojanić.

Ima i onih koji žele da ostanu

Manjača i okolna sela idealni su za stočarstvo, voćarstvo i povrtarstvo. Mještani tvrde da bi mnogi u svijetu sve dali da imaju ovakve predjele i uslove za bavljenje poljoprivredom. Jedan od rijetkih koji želi da radi i da ostane ne selu je Anđelko Knežević iz Bukvaleka. Ovaj 24-godišnjak radi kao konobar, a u slobodno vrijeme, brine se za krave koje drži u sistemu krava-tele.

"Imam i nešto junica i petoro muške teladi simentalske rase. Jedno ću ostaviti za priplod, a ove godine napraviću još jednu štalu. Volim životinje i nije mi teško raditi. Može se i zaraditi, ne mnogo ali dovoljno za normalan život", kaže Anđelko.

U 2017. godini za podsticaj izdvojeno 1.2 miliona maraka

Prije nekoliko godina Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske, da bi koliko toliko spriječilo odlazak omladine iz seoskih područja, kao podsticajnu mjeru uvelo je sistem krava-tele. Mnogi farmeri sa Manjače prešli su na taj sistem koji podrazumijeva ispašu krava van štale, bez muže. Krave se tele same, a telad, sisanjem, mogu da imaju dnevni prirast i do 800 grama. Između ostalog sistem je pogodan za brdsko-planinska područja, troškovi su mnogo manji, meso je visokog kvaliteta i jeftinije su veterinarske usluge.

Problemi telenja u sustavu krava-tele

Svake godine povećava se broj farmera u sistemu krava-tele. U 2017. godini, 506 farmera dobilo je podsticaj od Ministarstva poljoprivrede za šta je utrošeno oko 1.2 miliona maraka, dok je u 2016. godini, izdvojeno oko 870.000 maraka.