Šta je bruceloza i kako se širi? Bolest koja ugrožava životinje, ali i zdravlje ljudi

Bruceloza, poznata i kao mediteranska ili malteška groznica, hronična je zarazna bolest koju uzrokuju bakterije iz roda Brucella. Obolijevaju različite vrste domaćih i divljih životinja, najčešće goveda, ovce, koze, svinje i psi, ali se bolest može prenijeti i na ljude, piše Institut za zdravlje i sigurnost hrane (INZ).

Zbog mogućnosti prelaska sa životinja na čovjeka, bruceloza se ubraja među najznačajnije zoonoze. Osim zdravstvenog rizika, predstavlja i veliki problem za stočarsku proizvodnju jer može uzrokovati pobačaje, smanjenu proizvodnju mlijeka, neplodnost i potrebu za uklanjanjem zaraženih životinja.

"Različite vrste bakterije Brucella povezane su s određenim životinjama. Kod goveda je najčešći uzročnik Brucella abortus, kod ovaca i koza Brucella melitensis, kod svinja Brucella suis, dok psi mogu oboljeti od Brucella canis. Upravo su B. abortus, B. melitensis i B. suis vrste koje imaju najveći značaj za zdravlje ljudi", ističu iz INZ-a

Zajednički pašnjaci - poseban rizik

Bolest se među životinjama najčešće prenosi direktnim kontaktom sa zaraženim životinjama, posebno nakon pobačaja - preko pobačenog ploda, posteljice, plodnih voda i vaginalnog iscjetka. Moguće je i indirektno širenje putem kontaminirane hrane, vode, pašnjaka, opreme, odjeće i drugih predmeta koji su bili u kontaktu sa zaraženim životinjama.

"Uzročnik je posebno otporan u vanjskoj sredini. U vlažnim i hladnim uslovima može preživjeti duži period u vodi, zemljištu, đubrivu, sijenu i organskom materijalu. Zbog toga se bolest teško kontroliše kada jednom uđe u stado, posebno ako se ne provode redovne veterinarske kontrole i mjere biosigurnosti", dodaju.

Najčešći način unošenja bolesti u zdravo stado jeste nabavka zaraženih životinja. Zbog toga je veoma važno da se nove životinje prije uvođenja u proizvodnju pregledaju i testiraju. Poseban rizik predstavljaju i zajednički pašnjaci na kojima mogu boraviti zaražena i zdrava grla.

Najvažniji znak bruceloze kod životinja su pobačaji, naročito u kasnijim fazama graviditeta. U stadima ovaca i koza gdje se bolest prvi put pojavi može pobaciti veliki broj životinja, dok kod goveda pobačaji često nastaju nekoliko mjeseci nakon infekcije. Nakon pobačaja često dolazi do zaostajanja posteljice, a kod oboljelih životinja može se primijetiti i pad mliječnosti. Kod mužjaka se mogu javiti upale testisa koje često dovode do neplodnosti, dok se kod oba spola mogu pojaviti upale zglobova.

"Poseban problem predstavlja činjenica da zaražene životinje mogu dugo izlučivati bakteriju i širiti bolest, čak i kada nemaju jasno izražene simptome. Bakterija se može izlučivati mlijekom, sjemenom, mokraćom, izmetom i drugim tjelesnim izlučevinama. Kod mladih životinja bolest može dugo ostati neprimjetna, a znakovi se mogu pojaviti tek kada dostignu spolnu zrelost. Zbog toga prisustvo zaraženih životinja u stadu predstavlja stalnu opasnost za širenje infekcije", napominju iz INZ-a.

Svaki neobjašnjivi pobačaj u stadu treba shvatiti ozbiljno i prijaviti veterinaru. Sam izgled bolesti nije dovoljan za sigurnu dijagnozu, jer slične probleme mogu izazvati i druge bolesti poput leptospiroze, salmoneloze, kampilobakterioze ili drugih infekcija koje utiču na reprodukciju životinja. Pouzdana potvrda bolesti dobija se laboratorijskim ispitivanjem. Uzorci za analizu mogu biti krv, mlijeko, pobačeni plodovi, posteljica i drugi materijali koji mogu sadržavati uzročnika.

Kod životinja se bruceloza uglavnom ne liječi, nego se provode mjere suzbijanja i kontrole bolesti. Zaražene životinje uklanjaju se iz stada prema propisanim veterinarskim mjerama, a posebna pažnja mora se posvetiti čišćenju i dezinfekciji prostora, opreme i mjesta na kojima je došlo do kontaminacije.

Bruceloza kod ljudi i prevencija bolesti

Ljudi se najčešće zaraze direktnim kontaktom sa zaraženim životinjama ili konzumiranjem proizvoda životinjskog porijekla koji nisu dovoljno termički obrađeni. Poseban rizik predstavljaju nepasterizirano mlijeko i proizvodi napravljeni od takvog mlijeka, naročito ovčji i kozji sirevi.

Najugroženije su osobe koje profesionalno rade sa životinjama - stočari, veterinari, radnici u klaonicama i laboratorijama. Kod njih do infekcije može doći tokom pomoći pri porodu životinja, rukovanja pobačenim materijalom ili rada sa zaraženim tkivima.

"Nakon ulaska bakterije u organizam, prvi simptomi mogu se pojaviti nakon nekoliko dana, ali i nekoliko mjeseci. Bolest često počinje naglo, sa simptomima sličnim gripi - povišenom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima i zglobovima, umorom i izraženim noćnim znojenjem. Kod nekih osoba simptomi se povuku nakon nekoliko sedmica, dok kod drugih bolest može trajati duže i vraćati se u periodima. Neliječena ili kasno otkrivena bruceloza može izazvati ozbiljne komplikacije, uključujući upale zglobova, kičme, testisa, jetre i kože, ali i upalu srčanih zalistaka koja može biti životno ugrožavajuća", upozoravaju iz INZ-a.

Bruceloza potvrđena na 39 imanja, eutanazirano 130 zaraženih životinja

Poseban problem kod ljudi predstavlja dugotrajni umor i ponavljanje simptoma čak i nakon liječenja. Zbog toga je važno da osobe koje su bile u kontaktu sa životinjama i imaju dugotrajnu temperaturu, noćno znojenje ili bolove u zglobovima obavezno potraže ljekarsku pomoć.

Dijagnoza kod ljudi postavlja se na osnovu simptoma, podataka o mogućem kontaktu sa životinjama i laboratorijskih analiza. Rano otkrivanje bolesti važno je zbog pravovremenog liječenja antibioticima i sprečavanja komplikacija.

Prevencija je najbolja zaštita

Najbolja zaštita od bruceloze je prevencija. Ona podrazumijeva redovne veterinarske kontrole, testiranje životinja, vakcinaciju gdje je propisana, korištenje zaštitne opreme pri radu sa životinjama i izbjegavanje konzumiranja nepasteriziranih proizvoda.

U Bosni i Hercegovini program vakcinacije malih preživara vakcinom Rev-1 provodi se od 2009. godine, a veterinarske službe kroz različite mjere nastoje smanjiti pojavu bolesti. Ipak, bruceloza se i dalje povremeno pojavljuje i zahtijeva stalni nadzor.

"Za njeno dugoročno suzbijanje potrebna je saradnja veterinara, zdravstvenih institucija i proizvođača kroz pristup "Jedno zdravlje", koji povezuje zdravlje ljudi, životinja i okoliša. Samo zajedničkim djelovanjem moguće je smanjiti rizik od ove bolesti i zaštititi zdravlje ljudi i životinja, zaključuju iz I

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor