Specifičnosti ishrane koza

Kada se izvrši usporedba sa kravama, po jedinici tjelesne mase koze mogu izlučiti i do 1,5 puta više suhe materije mlijeka. Zbog toga su potrebe koza u hranljivim materijama veoma visoke. S druge strane, po litri namuženog mlijeka koze troše manje hrane od krava.

Koze koriste daleko veći broj hraniva od goveda i ovaca, a mogu konzumirati veliki broj kabastih hraniva. Bitna karakterstika u ishrani koza je što njima odgovaraju česte izmjene obroka, odnosno da se hrana češće mijenja. Time se povoljno djeluje na apetit, koji se povećava, te je i proizvodnja veća.

Praktične preporuke za hranjenje koza

Kada nema paše ili zelene hrane, kozama se može davati i silaža, pareni krumpir, stočna repa, sijeno, sporedni proizvodi industrije (repini rezanci, pivski treber, i drugo), i u krajnjoj nuždi slama žitarica. Praktične preporuke su da se silaža daje do 3 kg/dan, stočna repa 2 - 4 kg/dan, pareni krumpir do 2 kg/dan, sijeno kao i silaža, a slame do 0.5 kg dnevno. Korištenje kukuruzne silaže treba obavljati sa oprezom, budući da se mogu javiti probavni i metabolički poremećaji. Sijeno treba biti lisnato, dobro osušeno, a prednost imaju leguminozna sijena. Koze također brste, a među drvećem koje rado brste se nalaze brijest, lijeska, jasen, vrba i hrast. Od žbunja rado konzumiraju divlje kupine, vrijes i drugo.

Koncentrirana hraniva koja se daju kozama trebaju biti grubo usitnjena, nikako sitno, a najbolje je davati peletiranu koncentriranu hranu.

Učestalost hranjenja

Koze daleko bolje koriste hranu kada im se ona daje u više manjih obroka, nego jednom dnevno. To pokazuje i podatak da se dvostruko više hrane utroši po jedinici namuženog mlijeka kada se koze hrane jednom dnevno, u odnosu na hranjenje pet puta dnevno. Zbog toga, kada se koze drže u staji, bez mogućnosti izlaska na pašu, treba voditi računa da njihov obrok bude podjeljen na manje dijelove koji se daju više puta na dan. Isto vrijedi i kada je ispaša vremenski ograničena u toku dana.

Brže preživaju od drugih preživara

Zahvaljujući veoma pokretnim usnama i jeziku, koze su u stanju pasti veoma kratku travu, koja je govedima i ovcama nedostupna. Također, koze mogu brstiti lišće koje ne mogu jesti ostale životinje. Koze luče znatno više pljuvačke od ovaca. Smatra se da je razlog ovoj pojavi taj što koze brže žvaću i preživaju od drugih preživara, što je opet posljedica anatomskih razlika. I brzina fermentacije u buragu je veća kod koza nego ovaca i goveda. Ovo dokazuje činjenica da se u uvjetima ishrane po volji koze hrane više puta na dan od ovaca.

Koze su veliki probirači

Koze su i vješte u veranju i sposobne su da dopru do teško pristupačnih terena, a mogu stajati i na zadnjim nogama, što im daje i visinsku prednost u borbi za hranu sa drugim životinjama. Koze prave razliku između različitih ukusa: gorkog, slanog, slatkog i kiselog i mogu biti vrlo ćudljive pri ishrani. Koza često proba hranu koja joj je ponuđena prije nego što se odluči koje će dijelove hraniva konzumirati. Često od ponuđene kabaste hrane koze odbace i do 50%. Ponekad se dogodi da iz nepoznatog razloga koze potpuno prestanu konzumirati neko hranivo.

Kao veliki probirači slabo iskorištavaju kvalitetne pašnjake, jer veoma pažljivo biraju dijelove hrane koje će pojesti. Iz tog razloga najbolje je pregonsko napasanje uz korištenje pokretnih (i/ili električnih) ograda. Preporuka je da se svakog dana povećava površina na kojoj se životinje napasaju, a sa njom i broj koza po jedinici površine pašnjaka. Na ekstenzivnim pašnjacima probirljivost koza je pozitivna osobina. Također, i ispašom po nepristupačnim terenima one biraju dijelove velikog broja različitih biljaka koji su najhranljiviji. Zato koze najbolje iskorištavaju pašnjake u kombinaciji sa ovcama.

Budući da koze daju velike količine mlijeka, na ishranu se mora obratiti posebna pažnja, kako bi se osigurale neophodne hranljive materije koje su potrebne za tu zahtjevnu proizvodnju.

Foto: depositphotos.com; oorka5