Saradnjom do modernizacije: Hoće li i Sarajevo dobiti prvu robot farmu?

Mladi bračni par, Emil i Amela Pjano, mogli bi postati vlasnici prve robot farme u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Riječ je o poznatoj sarajevskoj porodici koja se već niz godina bavi proizvodnjom i preradom mlijeka.

Mlijeko prerađuju u svom pogonu, a domaće tradicionalne proizvode (sir, kajmak, mladi sir za pite i drugi) prodaju na tržištu Grada Sarajeva. Veliki broj Sarajlija, ali i mnogobrojni turisti su imali priliku da kupe njihove proizvode na tržnici Markale, ili da ih probaju u lokalnim restoranima.

Na njihovoj farmi je vezani sistem držanja, linijsko izmuzište i ručni sistem izđubravanja. Nedostatak radnika, veliki broj grla, povećanje proizvodnje po grlu, ali i povećana potražnja za domaćim proizvodima "natjerali" su ih na razmišljanje o modernizaciji proizvodnje.

Posjeta Baltićima

S tim u vezi, stupili su u kontakt sa kolegama iz Udruženja poljoprivrednih proizvođača - mljekara Republike Srpske, a koji su organizovali posjetu Farmi Baltić u Prijedoru, jednoj od najmodernijih ne samo u BiH, nego i u okruženju.

Domaćini, Dragan i Tatjana Baltić su goste iz Sarajeva upoznali o koristima automatizacije i robotizacije poslova na farmi. Pa su im tako pokazali robota za ishranu krava, koji autonomno u određenim intervalima hrani životinje.

Hranivo se pripremi i ubaci u spremnik, a robot se programira da u određenim vremenskim intervalima dođe do spremnika, preuzme hranu i isporuči pred krave. Radi i u toku noći i dana, i motiviše krave da se hrane. Na ovoj farmi imaju robotizovanu i ishranu teladi. A stroj uvijek priprema svježe mlijeko za tele koje dođe na ishranu, određuje količinu koja se daje teletu, te na kraju ga i zalučuje.

Domaćini navode da nema problema sa zalučivanjem teladi, ili da jača telad popiju mlijeko slabijih i slično, a nema više ni rikanja ako su gladna ili ako su se prejela.

M²erlin muze krave kod Radića: "Zamijenio je četiri radnika"

Na kraju je predstavljen i robot za mužu, kao i svi njegovi benefiti i kada je u pitanju razdvajanje mlijeka od onih krava koje su zdrave ili koje se liječe, sistemi alarmiranja u slučaju nekih grešaka, sistemi organizacije muže, značaj pametnih vrata za sortiranje krava, prihranu koncetrovanim hranivima na "jaslama" robota itd.

Takođe, na farmi Baltić imaju automatizovano i izđubravanje. Đubrivo tj. osoka se skladišti u lagunama, a poslije koristi za đubrenje poljoprivrednih površina, što je i najzdraviji način očuvanja plodnosti naših polja i oranica.

"Robotizacija na farmi dovela me je do toga, da skoro sama mogu voditi farmu, dok su ostali ukućani u polju ili imaju neke druge obaveze. Moraju se pratiti alarmi koji se dobijaju, ako dođe do zaglavljivanja sisnih čaša ili slično, ali se to rješava brzo i jednostavno", kaže Tatjana, koja je inače i odgovorna za nadgledanje procesa i praćenje proizvodnje, putem računara i drugih digitalnih tehnologija koje su sastavni dio sistema.

Povećali proizvodnji za 10 litara po grlu

Pokazala nam je i rezultate muže, sa jedinkama koje imaju i preko 50 ili čak 60 litara mlijeka na dnevnom niovu u prosjeku.

"Robotizacija je budućnost bez koje je jednostavno teško zamisliti opstanak i ekonomsku opravdanost proizvodnje mlijeka", kaže domaćin Dragan Baltić, dodavši kako je investiranje na ovaj način isplativo, a pogotovo uvažavajući programe podrške za kapitalne investicije.

Naveo je značaj i edukacije, te stalan kontakt sa domaćim i stranim stručnjacima, na čemu Udruženje konstantno radi, pogotovo kroz godišnje Savjetovanje mljekara RS.

"Svi ovi elementi robotizacije na farmi omogućili su nam da povećamo proizvodnost po grlu u prosjeku za 10 litara na dnevnom nivou", ističe Baltić navodeći i značaj drugih projekata za jačanje konkurentnosti naših farmi, kao što je mađarski program, gdje su farme u Republici Srpskoj dobijale opremu i mehanizaciju iz Mađarske za 30% cijene.

Sarajlije se nadaju podršci

Gosti su izrazili zahvalnost za organizaciju ove posjete, u nadi da će sličan sistem uskoro zaživjeti i na njihovoj farmi. Nadaju se adekvatnoj podršci nadležnih organa, kako na federalnom nivou, tako i na nivou Kantona Sarajevo. Smatraju da i Sarajevo zaslužuje jednu reprezentativnu i modernu farmu, a koja ujedno čuva tradiciju domaćih proizvoda i istorije bh. ishrane i kulinarstva.

Iz Udruženja napominju da je od ukupnog broja robot farmi u BiH (cca 30), više od 60% u okviru članova Udruženja poljoprivrednih proizvođača - mljekara Republike Srpske, iako 406 njihovih članova čini tek 2% od ukupnog broja registrovanih mljekara u BiH. Proizvode oko 18% od ukupno proizvedenog i otkupljenog mlijeka. Navode i da se u 2025. godini očekuju instalaciju najmanje 4 robota za mužu kod svog članstva.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor