Rogolji, selo u srcu Lijevče polja, poznato je po vrijednim ljudima, manifestaciji Rogoljska žetva, brojnim uspješnim direktorima, folkloru, ali i svinjogojcima. Rogolji imaju tek nešto više od 700 stanovnika, među kojima je tridesetak velikih robnih proizvođača u oblasti svinjogojstva.
I dok su čitaoci "Agrokluba" već upoznati da su Gornji Karajzovci selo sa najviše plastenika sa cvijećem u BiH, Donji Karajzovci po krompiru i kuglaškim šampionima, da su Rovine poznate po farmerima, proizvođačima junećeg mesa, Dubrave po rekorderima u proizvodnji mlijeka, Liskovac po kamilici, Rogoljski znak prepoznavanja su svinjogojci.
Agronom Momir Cvjetković Baćko kaže da je to tradicija u ovom selu, koga mnogi smatraju i nabogatijim lijevčanskim selom.
"Moji Rogoljčani su prije svega vrijedni i pošteni ljudi. Oduvijek su na obližnje pijace vožene najbolje svinje upravo iz Rogolja. Za kvalitet svinja, uglavnom pasmine landras i jorkšir znaju kupci iz Hercegovine, Mrkonjić Grada, Kotor Varoši, Prijedora i drugih bosanskohercegovačkih gradova", kaže Cvjetković.
I dok u veće farmere spadaju Savo Vasiljević, Drago Hrvaćanin, Dragiša, Veljko i Stevo Cvjetković, Mirko Sladojević se drži svoje granice od desetak rasnih krmača prasilica.
"I kada je cijena visoka i kada je niska, ja se ne kolebam i držim se rasne svinje. Trenutno se cijena i prasadi i tovljenika kreće oko 3,5 konvertibilnih maraka za kilogram žive vage, što je na samoj ivici rentabilnosti, ali ja se ni jednog trenutka ne predomišljam. Godišnje prodam oko 200 prasadi i uklapam se u prosječnu cijenu", kaže Mirko Sladojević, inače poznati lovac i najveći majstor za specijalitete od divljači.
Rogoljčani pretežno sami proizvode stočnu hranu, a poznati su i kao rekorderi u prinosima kukuruza i soje. Kukuruz redovno u ovom dijelu Lijevče polja prebaci 10 tona suhog zrna po hektaru, a soja četiri tone.
"Čisto ratarenje se ne isplati, stočarstvo je praktično produžetak proizvodnog ciklusa. Iako je koeficijent obrta u ovoj grani poljoprivrede veoma nizak, moje komšije su pokazale da su pravi stručnjaci u tovu svinja. Iako se direktno ne bavim svinjogojstvom, svakodnevno sam u ovoj oblasti, pošto mi je specijalnost ishrana stoke. I za mene kao stručnjaka je uspjeh da su moje komšije najbolji farmeri u regiji", kaže agronom Momir Cvjetković.
Kada nisu na njivi ili u štali, vrijedni Rogoljčani su okupljeni oko folklora, fudbala ili tradicionalne manifestacije "Rogoljska žetva".
Savo Vasiljević je začetnik ove originalne ideje, prihvaćene nadaleko i naširoko.
"Želja mi je da mladim generacijama pokažemo kako se nekad žnjelo i kosilo žito uz pjesmu. Dolazak vršalice je bio jedan od najradosnijih dana u Rogoljima. Slavilo se novo žito, slavila se pogača", rekao je Vasiljević, domaćin ove tradicionalne manifestacije koja svake godine okupi na hiljade ljudi.
Rogoljčani, oduvijek složni i snalažljivi, pokazali su se u svemu kao najbolji. Odavde je poteklo dosta direktora, farmera, uspješnih advokata i notara, privrednika, jednostavno rečeno dobrih i uspješnih ljudi.
Foto: Boško Grgić
Fotoprilog
Tagovi
Autor
Boško Grgić
Na farmi "Babić" nema oscilacija u proizvodnji tokom godine, čak ni po vrućini
Od jedne koze do 60 grla: "Surutka je pravi lijek"
Od koze Taše do čitavog stada: "Da je neko rekao da ću se ovim baviti, rekla bih da je lud"
Veliki dan za "Malog farmera": Proizvedene prve kapsule od magarećeg mlijeka
Kina obustavila uvoz preživara iz Hrvatske i Poljske zbog bolesti plavog jezika
Drugo žarište bolesti plavog jezika u Poljskoj, dvije države zabranile uvoz goveda
Stiglo "vime na točkovima" u PD Semberija: Teladima mlijeko isporučuje milk taksi
Kako i čime hraniti ovce u zimskom periodu?
