Pileće meso u BiH: Na putu proizvodnje od jajeta do mesa treba zadobiti povjerenje potrošača

Bliži se vrijeme kada bi bosanskohercegovački peradari trebali dobiti dozvole za izvoz mesa na tržište u Evropsku uniju. Najvažnijim smatraju osigurati povjerenje potrošača u sam lanac proizvodnje. U međuvremenu, kompanije se pripremaju i edukacijskim aktivnostima. Tako se u preduzeću Avis DM koje se bavi proizvodnjom jednodnevnih pilića održavaju studijske posjete. Ondje direktorica preduzeća, Danka Mikulić objašnjava kompleksni put proizvodnje pilećeg mesa, navode na Farma BiH.

Osam kokica na jednog pijetla - idealan omjer

"To je planiran i dobro organizovan proces koji počinje na takozvanim roditeljskim farmama gdje se proizvode rasplodna jaja. Sam termin rasplodno jaje označava oplođeno jaje za daljnju proizvodnju. Kokice i pijetlovi držani u optimalnom omjeru od 8 kokica na 1 pijetla obezbjeđuju rasplodna jaja čiji se put dalje sa farme nastavlja u inkubatorsku stanicu. U inkubatorskoj stanici se, koristeći kontrolirani proces proizvodnje, uz primjenu najsavremenijih proizvodnih tehnologija, u vremenskom periodu koji u prosjeku traje 21 dan, odvija proces proizvodnje jednodnevnih pilića", pojašnjava Danka Mikulić. 

Sve je pod strogo kontrolisanim uvjetima

Nakon prijema rasplodnih jaja u inkubatorskoj stanici, nakon ulazne kontrole i tehnološke pripreme jaja, jaja se ulažu u prevalionike, a zatim u valionice. Nakon izleženja, pilići koji se tehnološki zovu jednodnevni pilići, se vade iz gajbi, vakcinišu se, pakuju u transportne kutije i opet pod strogo kontrolisanim uslovima uz osiguranje optimalne temperature transportuju do farmi u kojima se odvija sljedeći proizvodni korak.

"Tokom perioda tova, brojleri dostižu optimalnu težinu u prosjeku od 2,2 kilograma. Cijeli proces proizvodnje je strogo kontrolisan od strane veterinarskih organizacija i samog farmera. Kontrola i nadzor nad procesom proizvodnje obezbjeđuje kvalitet i zdravstvenu bezbjednost finalnog proizvoda čime se ispunjava sam cilj proizvodnje. Cijeli proces se strogo evidentira vodeći računa da se primjene sve propisane zootehničke i biosigurnosne mjere", dodaje Danka. 

Sama hrana koja se koristi za ishranu pilića sastoji se od mješavine žitarica i proteinskih hraniva, uz dodatak ulja i optimalnog vitaminsko-mineralnog kompleksa. Hrana ne sadrži genetički modificirane komponente niti druge štetne materije i sam proces proizvodnje stočne hrane odvija se pod strogo kontrolisanim uslovima. Tokom cijelog procesa proizvodnje vrše se neophodne analize i laboratorijska ispitivanja, između ostalog javnosti najpoznatija testiranja na salmonellu, kako bi se obezbjedio u konačnici proizvod zdravstveno siguran za krajnjeg konzumenta. 

Proizvodni sektor dijeli se na dvije linije

Sam sektor peradarstva dijeli se na dvije proizvodne linije što je još jedna nepoznanica za javnost o ovom sektoru. Takozvana laka proizvodna linija koristi se za proizvodnju konzumnih jaja dok se takozvana teška proizvodna linija koristi za proizvodnju pilećeg mesa. "Konzumna jaja su neoplođena jaja i koriste se isključivo za prehranu ljudi, dok su rasplodna jaja oplođena jaja i koriste se za dalju proizvodnju jednodnevih pilića", pojašnjava Mikulić dodajući da se u BiH visoko organizirana proizvodnja pilećeg mesa u najvećoj mjeri odvija u sistemu kooperacije između velikih sistema i farmera uzgajivača brojlera. 

Sam ciklus proizvodnje je zaokružen po principu od farme do trpeze, u kojem proizvodni lanac čine matična jata sa proizvodnjom rasplodnih jaja, inkubatorska stanica sa proizvodnjom jednodnevnih pilića, sam tov brojlera organiziran u sistemu kooperacije sa farmerima uz zagarantovan otkup brojlera i proizvodnjom pilećeg mesa i mesnih prerađevina. Mali i srednji proizvođači neraskidivi su dio lanca proizvodnje,  a tako je svoj prostor našao i "Avis". 

Ima mjesta za optimizam, ali i još uvijek mnogo izazova

"Inkubatorska stanica 'Avis DM' je dobila podršku USAID/Sweden FARMA II Projekta, u okviru koje smo osigurali dio sredstava za nabavku opreme. Zahvaljujući podršci projekta povećali smo proizvodne kapacitete, zaposlili nove radnike, a osigurali smo i tehničku podršku u samom proizvodnom procesu, kao i pomoć pri uvođenju principa i pravila HACCP standarda. Imamo edukovanu radnu snagu, te smo kroz ovu podršku osigurali dodatnu kontrolu u samom proizvodnom procesu", dodaje Mikulić i poručuje: "Razloga  za optimizam u razvoju peradarstva u BiH svakako ima, ali ima još uvijek i mnogo izazova". 

Zaključuje kako je potrebno raditi više na smanjenju parafiskalnih nameta, osiguranju podsticaja države, većoj zaštiti domaće proizvodnje, ali svakako da je potrebno djelovati i na informisanju i samih potrošača  kako bi prepoznali kvalitet i prednosti kupovine domaćih proizvoda. "Sticanje povjerenja u domaće proizvode je prvi korak, i zato je važno da pričamo o proizvodnom procesu i pojasnimo sve specifičnosti i prednosti domaće proizvodnje", zaključuje na kraju direktorica "Avisa".