Pašnjaci u krizi: Do kraja stoljeća i do 50 posto današnjih površina moglo bi postati neupotrebljivo

Globalno zatopljenje moglo bi do 2100. godine drastično smanjiti površine pogodne za ispašu stoke, upozorava novo istraživanje Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime (PIK). Prema procjenama naučnika, između 36 i 50 posto današnjih pašnjaka moglo bi izgubiti svoju upotrebnu vrijednost zbog klimatskih promjena, piše Farmer.

Takav scenarij imao bi ozbiljne posljedice za stočarstvo širom svijeta. Procjenjuje se da bi promjene mogle pogoditi između 110 i 140 miliona ljudi koji ovise o uzgoju stoke, kao i do 1,6 milijardi grla, uključujući goveda, ovce i koze.

U pitanje se dovode prakse razvijane stoljećima

Posebno je ugrožena Afrika. Ovisno o klimatskom scenariju i nivou emisija stakleničkih plinova, površine travnjaka pogodne za ispašu na tom bi se kontinentu mogle smanjiti za 16 do čak 65 posto. U mnogim regijama temperature su već dosegnule gornju granicu podnošljivosti za stočarsku proizvodnju.

Tamo gdje krave nemaju markice, a lavovi određuju brojnost stada

"Pašnjačko stočarstvo snažno ovisi o okolišnim faktorima poput temperature, vlage i dostupnosti vode", ističe suautor istraživanja Maximilian Kotz. Klimatske promjene, dodaje, značajno ograničavaju područja na kojima je takav oblik poljoprivrede moguć, čime se dovode u pitanje prakse razvijane stoljećima.

Situacija je posebno zabrinjavajuća u zemljama koje se već suočavaju s glađu, ekonomskom i političkom nestabilnošću te izraženim društvenim nejednakostima. U istočnoj Africi, na primjer, stočari poput Masaja i Samburua u Keniji ili nomadskih pastira na Rogu Afrike već osjećaju posljedice sve češćih i intenzivnijih suša. Dok su se nekoć javljale otprilike svakih 20 godina, danas su znatno učestalije.

Stručnjaci upozoravaju na krizu pašnjaka

Posljedice su već vidljive. Nakon slabih prinosa uzrokovanih kratkom i sušnom kišnom sezonom, oko dva miliona ljudi u Keniji suočeno je s nesigurnošću u snabdijevanju hranom, prema procjenama regionalnog ureda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Somalija je prošlog novembra čak proglasila vanredno stanje zbog suše.

Stručnjaci upozoravaju da bi bez snažnijeg smanjenja emisija stakleničkih plinova i prilagodbe poljoprivrede klimatskim promjenama, kriza pašnjaka mogla postati jedan od ključnih izazova globalne sigurnosti hrane u 21. stoljeću.