Paratuberkuloza preživara: Postoje li u BiH relevantna istraživanja o bolesti bez lijeka?

Paratuberkuloza preživara, rasprostranjena je u cijelom svijetu, kao i u državama koje graniče sa našom zemljom. Bosna i Hercegovina bi trebala uraditi istraživanja kako bi se utvrdilo realno stanje o postojanju ove bolesti na njenoj teritoriji.

Smatra to Darko Marković, savjetodavac u Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi Republike Srpske, napominjući da bi istraživanjem, osim goveda, trebalo obuhvatiti i male preživare (ovce i koze), s obzirom na njihovu osjetljivost, kao i zbog velikih gubitaka kojih ova bolest nanosi u ovčarstvu, a kojih, kako navodi, nismo možda ni svjesni, jer nisu sprovedena relevantna istraživanja.

Pristupiti sistemskom praćenju

Podsjeća da je u Srbiji bolest otkrivena na ovcama još 1995.godine, a u Hrvatskoj su 2010. godine vršena ciljana istraživanja prisustva ove bolesti i njeno prisustvo je potvrđeno u gotovo svim županijama.

"Navika naših farmera da u okviru jednog posjeda uzgajaju velike i male preživare, doprinosi nekontrolisanom širenju bolesti. S obzirom na značaj ove bolesti, potrebno je da se pristupi njenom sistematskom praćenju, kako bi se otkrile oboljele jedinke i zaražena stada i na vrijeme pristupilo sprečavanju širenja i iskorjenjivanja", ističe savjetodavac.

Da se radi o teškoj bolesti preživara, kako dodaje, ukazuje činjenica da ne postoji efikasno i ekonomski opravdano liječenje oboljelih životinja nego se pristupa neškodljivom uklanjanju kao jedinom načinu borbe. No, najbolji način bio bi da se ne dozvoli njeno unošenje u stado, poboljšanje zoohigijenskih mjera i kontrolisan promet životinja.

Riječ je hroničnoj zaraznoj bolesti od koje obolijevaju uglavnom goveda, ali i ovce i koze, kao i divlji preživari. Ova bolest predstavlja veliku opasnost za govedarstvo uslijed velikih gubitaka koji nastaju padom proizvodnje mlijeka, smanjenjem klaonične vrijednosti grla i povećanim remontom stada.

"Posljednjih godina, veterinarske službe su otkrile i dijagnostički potvrdile više slučajeva paratuberkuloze kod goveda", napominje Marković, dodajući kako je uzrokuje bakterija Mycobacterium avium subspecies paratuberculosis. Novija istraživanja ukazuju i na zoonotski značaj paratuberkuloze goveda u patogenezi teške bolesti ljudi kao što je Chronova (Kronova) bolest.

Koji su simptomi bolesti?

Bolesne životinje i kliconoše fecesom izlučuju veliki broj uzročnika i inficiraju stelju, hranu, vodu i pašnjak. Životinje se najčešće zaražavaju unosom inficirane hrane i vode. Poznat je prenos infekcije sa majke na plod u toku graviditeta. Širenju bolesti pogoduje nekontrolisan promet životinja, kao i uvođenjem životinja kod kojih nisu primijećeni klinički simptomi (latentno bolesnih) u zdrava stada.

"Prvi simptomi javljaju se u starosti od dvije do šest godina. Bolest se širi lagano i uporno, a klinički se manifestuje teškim i učestalim prolivom bez primjesa krvi, opštom slabošću, progresivnim gubitkom tjelesne mase i padom mliječnosti", pojašnava Marković, ističući kako se javlja i podvilični otok koji vremenom može da nestane. Dlaka je nakostriješena, nastaje alopecija, a ponekad i depigmentacija dlake.

Budite na oprezu: Infekcije brucelozom najčešće su krajem zime

Kod ovaca se zapaža ispadanje pramenova vune. U odmaklim slučajevima može da se uoči edem u submandibularnom području i drugim dijelovima tijela. Pregledom krvi često se zapažaju anemija, smanjenje albumina i ukupnih proteina, dok je količina globulina nepromijenjena.

"Životinja ima očuvan apetit, nema temperaturu ali ima pojačanu žeđ. Tok bolesti varira i sa kratkotrajnim poboljšanjima, ali se uvijek završava kao mršavljenje, iscrpljenost, dehidracija i ako se nište ne poduzme nakon višemjesečnog bolovanja, paratuberkuloza završava smrtno", napominje savjetodavac.