Održano je Savjetovanje uzgajivača goveda Hrvatske - o čemu se raspravljalo?

Hrvatski mljekari, iako jedni od rijetkih u Evropskoj uniji, nemaju problema sa cijenom mlijeka (0,502 €/litar), niti umanjenjem količina. No, ipak strahuju. Dalo se to zaključiti tokom dvodnevnog, 20. Savjetovanja uzgajivača goveda u Republici Hrvatskoj, održanog 17. i 18. marta u mjestu Petrčane pored Zadra. Događaju su kao gosti prisustvovali i predstavnici Udruženja poljoprivrednih proizvođača - mljekara Republike Srpske.

Riječ je o događaju, koji je okupio sve uzgajivače goveda, od onih tovnih, preko mliječnih do uzgajivača autohtonih pasmina. Takođe, aktivno učešće na ovom događaju su uzeli predstavnici različitih naučnih i stručnih institucija, kao i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Hrvatske, te predstavnici Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, koji su zajedno sa udruženjima uzgajivača holštajn i simentalske pasmine i glavni organizator ovog događaja.

Održivost proizvodnje mlijeka

U okviru Savjetovanja, organizovane su 3 panel diskusije, a gostima iz BiH, koji su ispratili ovaj događaj bila je najzanimljivija ona o mlijeku tj. o održivosti proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj. Neizostavna tema svakako je bila situacija u evropskoj proizvodnji.

I u susjedstvu se priča o velikom uvozu, a posebno onom koji ulazi ispod proizvođačkih cijena, najčešće preko stranih trgovačkih lanaca, koji su već okupirali hrvatsko tržište. Tako učesnici diskusije navode primjere kako se mlijeko u trgovinama prodavano po cijeni 0,54 €/l. Međutim, nije bilo konkretne reakcije na tu pojavu.

Zanimljivo je i poređenje Branka Kolaka, predsjednika Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holštajn goveda (SUHUH), koji je naveo kako je mikserica istih kapaciteta 2005. godine koštala 25.000 litara mlijeka, 2015. godine 57.000 litara mlijeka, dok je lani prelazila cijenu od 100.000 litara mlijeka.

Slično je naravno i u Bosni i Hercegovini. Podaci potvrđuju da je pokretanje proizvodnje mlijeka danas velika investicija, ali i da bi gubitak postojećih proizvođača imao dugoročne posljedice, jer se rijetko ko ponovo odlučuje na povratak u ovaj sektor. "Veliki je disbalans u rastu cijena inputa i mlijeka", komentira Milorad Arsenić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača - mljekara Republike Srpske.

Svoj komentar na situaciju dao je i Damir Husić, ispred Hrvatskog udruženja uzgajivača simentalca (HUSIM), koji kaže "ako želimo dovoljno i teladi i krava, podrška za žensku telad i junice mora biti jedna od mjera."

Uzgajivači su jedinstveni u ocjeni da se resorno ministarstvo i druge institucije trebaju više angažovati u kontroli tržišta i zaštiti domaće proizvodnje, a da proizvođači trebaju da proizvode.

Održivost tova junadi

Interesantna je bila i panel diskusija o održivosti tova junadi. Zvonko Širjan iz Udruženja Baby beef, navodi, "ako želimo da imamo dovoljno teladi za tov, moramo ojačati proizvodnju mlijeka. To je najbolji izvor telad, a ako budemo telad kupovali od naših mljekara, onda naše pare neće ići van zemlje." Tako je nekad bilo.

Kao jedan od veoma dobrih pristupa u podršci ostanku mladih na selu, prof. Pero Mijić, sa Fakulteta agrobiotehničkih nauka iz Osijeka, navodi robotizaciju.

Podsticaj po litru i grlu, najbolji za mljekarstvo

Arsenić ocjenjuje kako je ovo bila dobra prilika da se čuju aktuelnosti na tržištu i u proizvodnji mlijeka, kao i o EU integracijama i svemu kroz šta su prošli i sa čim se danas suočavaju hrvatski proizvođači. Posebno kvalitetnom ističe diskusiju o održivosti ne samo proizvodnje mlijeka, nego i života na selu.

"Ovo je zaista bitna tema o kojoj se nažalost mnogo ne razgovara. Nema dovoljno jasne vizije kako da mladi ostanu i opstanu na selu. Veoma je bitna uloga Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske po ovom pitanju, ali se i druge institucije moraju uključiti. Svi zajedno moramo motivisati te mlade da oni prihvate da se na kraju na njih prenese gazdinstvo. Jedna od naših ideja jeste i ovih 1.700 KM svaki mjesec svakoj porodici koja živi i radi na selu. Na tome ćemo istrajati, a i kolege iz hrvatske su spominjale taj model", kazao je.

Kao dobar pristup u stabilizaciji sektora i planskom donošenju odluka, prvi čovjek mljekara Republike Srpske, ističe hrvatski Program razvoja sektora mljekarstva 2024 - 2030, koji daje dobre smjernice, i da bi to trebao da bude put i za naše institucije. "Ako i nije najbolji, hajmo napraviti bolji."

"Kada je u pitanju podrška mljekarstvu, nakon razgovora sa kolegama iz Hrvatske mogu zaključiti da podsticaj po litru i grlu, pored ostalih mjera jeste ono najbolje za mljekarstvo i da trebamo očuvati taj način podrške proizvodnji", dodaje Arsenić.

Sekretar Udruženja poljoprivrednih proizvođača - mljekara Republike Srpske, Aleksandar Marić, navodi kao dobar primjer projekte hrvatskog ministarstva poljoprivrede: Jačanje prerade mlijeka, odnosno investicije u izgradnju novih prerađivačkih kapaciteta i Promocija domaće proizvodnje. U prošloj godini je Vlada Hrvatske uložila milione eura, te Marić smatra da je upravo ova mjera, kroz diversifikaciju otkupljivača i prerađivača pomogla u tome da otkup i cijena mlijeka u Hrvatskoj ostanu stabilni.

Za poređenje u susjednoj Sloveniji je litar svježeg sirovog mlijeka 0,4 €, a u Hrvatskoj preko 0,5 €. Marić se nada da će slične mjere uvesti i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Posebno je istakao kao pozitivno da su i kolege iz Hrvatske odvojili jedan dio izložbenog prostora za male sirare, kao što smo mogli vidjeti i na 11. Savjetovanju i sajmu mljekara Republike Srpske. "Dobro je da podržavamo lokalno", kaže Marić i zahvaljuje kolegama iz Hrvatske na pozivu.