Pretraga tekstova
U Smoljanima kažu kako nomadi neovlašteno koriste privatnu zemlju i podsjećaju kako je lokalna vlast još prije 11 godina zabranila ispašu nomadskih stada na području bosanskopetrovačke općine.
Nomadska ispaša ovaca uobičajena je u našim krajevima i dio je njezine tradicije, no, problem nastaje kada mještani pojedinih sela moraju voditi rat s vlasnicima nomadskih stada. Upravo se to događa na području Bosanskog Petrovca, a kako pišu Nezavisne, najugroženiji su mještani Smoljana. U više su navrata zabilježeni verbalni, pa čak i fizički incidenti.
U Smoljanima kažu kako nomadi neovlašteno koriste privatnu zemlju i podsjećaju kako je lokalna vlast još prije 11 godina zabranila ispašu nomadskih stada na području bosanskopetrovačke općine.
"Prije dvije godine imali smo velikih problema s nomadima čije su ovce bile zaražene brucelozom. Bolest se proširila i jedan ovdašnji domaćin je bio primoran da usmrti nekoliko krava, a brucelozom se zarazilo i nekoliko mještana koji su se potom liječili u bolnici", kaže Marinko Mrđa, predsjednik mjesne zajednice Smoljani.
Mrđa kaže kako su na ovom prostoru najviše prisutni vlasnici stada s planine Manjače te da su o svemu obavijestili nadležne inspekcijske organe. U Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove kažu kako nomadi koji uđu na područje neke od lokalnih zajednica u Unsko-sanskog kantonu moraju imati ugovor o zakupu zemljišta ukoliko žele da napasaju svoja stada. Dodaju da je protiv vlasnika veoma teško primijeniti zakonske sankcije, budući da se nalaze u neprestanom pokretu.
"Kada inspektori dođu na lice mjesta, nomadi već nisu tamo. Sem toga, riječ je o planinskim područjima gdje su putevi teško prohodni, što otežava djelovanje inspektora", kažu u Inspekciji.
U Veterinarskom zavodu USK ističu kako je nekontrolisano nomađenje veoma opasno, jer je riječ o stadima koja nisu obuhvaćena veterinarskom i zdravstvenom kontrolom, te se slobodno kreću kroz cijelu zemlju.
Podsjećaju kako su zarazne bolesti prije desetak godina u značajnoj mjeri naštetile ovčarstvu na ovim prostorima. Broj ovaca je tada iznosio 11.000, dok je danas registrovano tek oko 7.000 ovih domaćih životinja.
Autorica
Više [+]
Agrarna novinarka s dugogodišnjim iskustvom u lokalnim i specijalizovanim medijima te projektima zajednice. Vrtlarica, aktivistkinja i ljubiteljica prirode i životinja.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Kad temperature porastu, nema boljeg osvježenja od sočne, slatke i hladne lubenice. 🍉☀️ Pravi okus ljeta!
Kako su vaše lubenice rodile ove sezone?
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Dalila Ja sam ti u djelo Bilogore, skoro sam vrh Bilogore, pa ti je hladno kad bi trebalo sjeme u zemlju, ako ideš sa flancima udari mraz. Klimatska Više [+] borba. A danas se ispekao rulječi kukuruz. Ili prehladno ili prevruče.
Dalila Ivanković Memić
prije 3 tjedna
Damire, istina, klima dosta utiče na sazrijevanje. Kod nas su ove stigle ranije, a za stajski gnoj se slažem – bez dobre prihrane teško je očekivati Više [+] prave, slatke lubenice. 🍉
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Nešto mi blesavo palo na pamet, nije prodaja na kučnome pragu. Mi ostavimo adresu i GSL doveze na kučni prag, svi sretni zadovoljni. Nešto mi blesavo palo na pamet, nije prodaja na kučnome pragu. Mi ostavimo adresu i GSL doveze na kučni prag, svi sretni zadovoljni.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Lubenice u mom kraju dolaze tek oko 15.8 ipak smo mi hladniji dio Hrvatske a takva nam i kasnija vegetacija da sve kasnije dolazi i sazrijeva. Ali Više [+] bez stajskoga zreloga gnoja nema lubenica, već loptice za tenis ili golf.