Na farmi koka nosilica kompanije Bingo ispunjavaju sve zahtjeve i standarde uzgoja bez GMO. Njihova je proizvodnja pažljivo posmatrana, zaokružena i održiva za okolinu
Tmuran zimski dan, hladan. Iako vikend, dan "odmora", kao studenti smo se zaputili, u cilju proširivanja znanja, u posjetu farmi konzumnih jaja. I to ne bilo kakvoj.
Farma koka nosilica kompanije Bingo u Živinicama, prva je u BiH za proizvodnju jaja bez genetski modificiranih organizama (GMO).
Na njoj se vrši uzgoj koka nesilica i to od jednodnevnog podmlatka pa do pronošenja, odnosno 18. sedmice nakon čega se premještaju u bližnje objekte gdje budu do završetka ciklusa proizvodnje, nakon čega se šalju u mesoprerađivačka postrojenja koja ih dalje prevode u različite proizvode.
Uzgoj matičnog jata predstavlja klasičan način proizvodnje lakih roditeljskih jata koji daju hibride za nesenje. Dakle uzgoj i inkubacija jaja se vrši na drugim farmama i postrojenjima (inkubatorima). Saznajemo da se ondje, kao i na ovim, odvija pažljivo posmatrana i monitorirana ishrana i način držanja, u skladu sa zakonima i GMO propisima.
"Vakcinisanje se obavlja prvih 18 sedmica u uzgoju, a sve prema programu imunoprofilakse za specifične bolesti peradi, tj. lake linije. Uzorci se redovno uzimaju od strane nadležne veterinarske organizacije", pojašnjava nam rukovodilac farme Nedim Begić.
Kaže da su pri tom detaljne analize zdravlja životinja, načini držanja i sve ostale analize i ispitivanja pod rigoroznim nadzorom od strane kantonalne i federalne sanitarne inspekcije te veterinarskog zavoda. Osim ovih, obavezne kontrole vrši i HACCP te internacionalna GMO certifikacijska kuća.
"U prosjeku dnevno proizvedemo oko 170.000 jaja iz svih prostorija. U svakoj otprilike imamo 31.000 koka te oko 550 kaveza", otkriva Begić pojasnivši da način držanja jest kavezni, ali da oni nisu klasični nego obogaćenog tipa. "Za razliku od običnih kaveza, životinje ovdje imaju koliko toliko prostora za kretanje, a obezbjeđuju im se hranilice te gnijezda za nesenje jaja", ističe.
Hranidba se vrši mašinski, bez ljudske interakcije i mogućnosti infekcije hrane. Kamioni dolaze i pune silose, a nakon toga, kompjuterski upravljano, dozira se kokama. Međutim, bez obzria na ovakvu praksu, redovno se vrše analize za prisustvo mogućih štetnih mikroorganizama, toksina kao i osnovne analize hranjivih vrijednosti hrane, kao što su proteini, ugljikohidrati, masti, vitamini i minerali.
Begić kaže kako obroci dolaze prethodno izbalansirani i izmiksani u gotovu smjesu i to iz firme Mistral komerc, koja je u posjedu istog vlasnika kao i farma. "Većina hrane dolazi iz Vojvodine, a uzgojena je po principima bez GMO-a kako bi zadovoljila ishranu životinja i proizvodnju ovakvih jaja. Nikakve premikse im ne dajemo naknadno jer putem ishrane zadovoljavaju sve potrebe u mikronutrijentima", ističe rukovodilac farme.
Napominje također da se svi procesi obavljaju i nadgledaju kompjuterski, a tu spada kontrola ventilacije, temperature, vlažnosti, već spomenuto hranjenje čišćenje, izđubravanje i drugo.
Nakon izđubravanja, feces se odvaja i kompostira u biopostrojenjima te za otprilike 20 dana dobija se kompost kojega prodaju u marketima kao humus. "Ovakvim načinom rada imamo maksimalno smanjenu zagađenost, zaokružen i potpuno iskoristiv i održiv način rada. Neugodnih mirisa i gasova izvan pilićare uopšte nema jer se pročišćavaju i neutraliziraju", komentira Begić.
Treba napomenuti da su svi objekti međusobno povezani zaštićenom trakom. "Nakon nesenja, jaja spadaju na traku i kompjuterski upravljanim kretanjem odlaze u postrojenje gdje se dezinfikuju, slažu, klasiraju, pakuju i skladište tako da su spremni za transport u prodajne objekte", zaključuje Begić uz napomenu kako svi njihovi radnici redovno prisustvuju seminarima kako bi bili upoznati sa načinom i tehnikama rukovanja i manipulacijom tokom pakovanja samih jaja.
Fotoprilog
Tagovi
Autor