Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Problemi u mljekarstvu
  • 30.05.2017. 08:00

Mljekarstvo najugroženija djelatnost u BiH

Među šest hiljada proizvođača, koliko je službeno registrirano u Federaciji BiH mnogo je onih koji više ne uspijevaju plaćati kredite, dobavljače i druge izdatke.

Foto: Foto arhiva porodice Ramić
  • 5.310
  • 483
  • 0

Unatoč pozitivnim ocjenama Direkcije za zdravlje i hranu Europske unije, mljekarska djelatnost u BiH, osim dobivenih dozvola za izvoz mlijeka i nema mnogo razloga za zadovoljstvo, barem kada su u pitanju sami proizvođači.

Proces proizvodnje preskup

Kako prenose bh mediji, prema riječima predsjednika Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, Nedžada Biće, nakon otvaranja tržišta EU-a za proizvođače mlijeka ništa se nije promijenilo, a većih pomaka u izvozu i proizvodnji još uvijek nema. Među šest hiljada proizvođača, koliko je službeno registrirano u Federaciji BiH mnogo je onih koji više ne uspijevaju plaćati kredite, dobavljače i druge izdatke.

Porodica Ramić trenutno broji 23 grla

"Mljekarstvo je trenutačno jedna od najugroženijih djelatnosti u BiH jer je sam proces proizvodnje preskup, a otkupna cijena je vrlo mala", rekao je Bićo.

I dok na policama raste cijena svih namirnica, pa i stočne hrane koja je ključna za proizvođače, otkupna cijena zadržava (negativnu) konstatnu.

"Ima proizvođača koji posjeduju više laktofriza, pa dnevno moraju plaćati i do 60 KM za obrasce, što je za njih previše", kazao je Bićo te istaknuo kako se to za sada događa samo u Unsko-sanskom kantonu, ali dodao i da je to kanton u kojem se proizvodi oko 40% ukupne zalihe mlijeka u BiH.

Unsko-sanski kanton vodeći u proizvodnji mlijeka

Usljed snažnog razvoja mljekarstva, Unsko-sanski kanton je u nekoliko zadnjih godina postao vodeći kanton u Federaciji BiH, i generalno, najjača "mljekarska enklava". Prema potvrđenim informacijama, Mljekara Meggle iz Bihaća otkupljuje najveći broj mlijeka u Krajini, oko 92%.
Ostatak otkupa otapada na mljekare Milk san iz Sanskog mosta, Mllijekoprodukt iz Velike Kladuše, Jezerski iz Bosanske Krupe, Mljekaru Čulić iz Prijedora i Natura vitu iz Teslića.

"Meggle je pokretač razvoja mljekarstva u našem kantonu u kojem je, doduše, preko nekadašnje Bihaćke mljekare, koju je kupila kompanija Meggle, bila očuvana tradicija proizvodnje i otkupa. Ono što Meggle izdvaja od ostalih mljekara, pored tehničko-tehnoloških kapaciteta i organizacije rada, jeste da je financijski sposoban da svakog 15.-og u mjesecu isplaćuje svojim kooperantima otkupljeno mlijeko", ističe za naš portal Edhem Hodžić, direktor Poljoprivrednog zavoda USK.

Od mljekarstva se (ne)može živjeti

A kako sve to na svojoj koži dočekuju i podnose sami kooperanti, provjerili smo kod porodice Ramić iz Bosanske Krupe. Bračni par Semira i Nermin Ramić mljekarstvom se bave već nekoliko decencija. Njihovo domaćinstvo broji deset članova, a nitko od njih nije zaposlen. Kažu, žive isključivo od mljekarstva.

"Mljekarstvom se bavim još od malih nogu. Počeo sam sa svojim ocem, a sada sam sve preuzeo na sebe i svoju porodicu", priča nam 47-godišnji Nermin.

Porodica Ramić trenutno broji 23 grla. Ističu da je prije desetak godina stanje u mljekarskoj djelatnosti bilo mnogo bolje, dodajući da je i tada cijena mlijeka bila slična ovoj sadašnjoj, ali da je ranije sve bilo mnogo povoljnije, te da su poticaji bili redovno isplaćivani. Danas, kažu, poticaji su skoro ukinuti, a uvedene su mjere koje su često pogubne za same kooperante.


Ramići žive od mljekarstva

Nermin dalje dodaje da cijena mlijeka koje njegova porodica prodaje otkupnim stanicama iznosi oko 0,50 KM.

"Ta cijena je bila i prije 15 godina, a litar nafte je bio 0,80 KM, vreća umjetnog gnojiva od 50kg bila je 16 KM, a vreća sjemenskog kukuruza od 10kg iznosila je 10 KM. Danas je vreća sjemenskog kukuruza od 7kg 80 KM. Cijene vam sve govore", kaže kooperant Nermin.

On dalje dodaje da je nekada ranije jedan laktofriz primao mlijeko od 160 krava, a danas se taj broj kreće 5 do 6 krava po laktofrizu. Razlog tome su jeftinija cijena mlijeka i sve veći državni nameti.
Ramić tvrdi da se od mljekarstva može živjeti samo ukoliko domaćinstvo ima veliki broj goveda u svojim stajama.

"Postoje mnogi promblemi koji mi otežavaju posao, a to su neredovni poticaji, skupo sjeme, gorivo, koncentrat i sve ono što nam je potrebno", kazao je on.

Porodica Ramić živi isključivo od mlijeka koje njihove krave daju. Kažu da u prosjeku dnevno dobiju oko 100 litara mlijeka prilikom mužnje. Tvrde da je ranije bilo mnogo bolje i lakše, a da sada sve ide lošijim putem i da se sve teže opstaje u ovom poslu.

Federacija BiH broji 60.000 muznih grla

"U Federaciji ima čak oko 60 hiljada muznih grla. Krave nitko neće slati u klaonice zbog neisplaćivanja poticaja, to je sigurno, ali stanje nije dobro. U BiH nije ispoštovan ni minimum od 3% proračuna zbog čega BiH proizvođači ne mogu uopće biti konkureti stranim proizvođačima. Vlast u BiH bi se trebala ugledati na Europu, gdje su prosječna izdvajanja između 30-50% budžeta", zaključio je predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH.

Mljekari smatraju da, ukoliko situacija ostane ovakva kakva jeste, naše tržište će preplaviti jeftini mliječni proizvodi iz financijski snažnije Europske unije. A pored svih problema u mljekarstvu u našoj zemlji, Unsko-sanski kanton i dalje je jedini koji u Federaciji ostvaruje rast u proizvodnji. Kako će biti do kraja ove godine, niko ne može ni zamisliti.

Foto: Foto arhiva porodice Ramić


Tagovi

Nedžad Bićo Mljekarstvo Laktofriz Mljekara Meggle Edhem Hodžić Ramić Nermin Poticaji


Autorica

Andrea Libić

Više [+]

Adi je PR manager koji novinarstvo voli od malih nogu, a posebno ga privlače istraživačke priče. Voli fotografiju, prirodu i istraživanje psihologije.