Mikotoksini u žitaricama i slami negativno utječu na svinje

Globalni podaci pokazuju da kontaminacija žitarica mikotoksinima u uzgoju svinja svake godine prouzrokuje štete od nekoliko miliona eura. Nepovoljni vremenski uvjeti, poput topline i vlage, doprinose razvoju plijesni, a time i ovih otrovnih spojeva koji smanjuju kvalitetu hrane čime se narušava zdravlje i produktivnost ovih životinja. 

Studije pokazuju da se pojava kontaminacije njima u praksi često podcjenjuje. Oni su otkriveni u 60-80% uzoraka, najčešće deoksinivalenol (DON), zatim zearalenon (ZEN) i fumonizini (FUM), navodi Agrarheute. 

Novi granični nivoi

Od ove su godine u EU snižene granice ovih otrovnih spojeva u žitaricama. Na primjer, maksimalna dopuštena koncentracija DON-a za neprerađena zrna iznosi 1.000 mikrograma po kilogramu, dok je za neprerađenu tvrdu pšenicu i kukuruz 1.500 µg/kg. 

Snižene granice mikotoksina za žitarice - pravila se odnose i na novu žetvu

Također, prvi put su uvedene granice za T-2 i HT-2, čije vrijednosti variraju ovisno o vrsti žitarica.

Utjecaj na svinje

Plijesni koje proizvode mikotoksine nisu uvijek vidljive, a mogu biti prisutne u naizgled čistoj i zdravoj hrani ili slami. 

Kontaminirana hrana smanjuje nutritivnu vrijednost, zbog čega svinje manje iskorištavaju energiju iz nje. To rezultira slabijim prirastom, smanjenom proizvodnjom i povećanom osjetljivošću na bolesti.

Iako se slama koristi kao stelja u ovom uzgoju, moguće kontaminacije često se zanemaruju. Ispitivanja pokazuju da slama može sadržavati visoke nivoe, posebno DON-a i naručito ako je izložena nepovoljnim vremenskim uvjetima nakon žetve.

Osim toga, mikotoksini često djeluju sinergijski, što pojačava negativne efekte na životinje te uzrokuje ozbiljnije zdravstvene probleme.

Najosjetljivije su na zearalenon, ali i na druge vrste poput aflatoksina, fumonizina i DON.

Zearalenon je estrogeni mikotoksin koji utječe na reproduktivni sistem svinja. Može uzrokovati simptome poput poremećaja plodnosti kod krmača, preranog puberteta kod nazimica, oticanja vulve i maternice te pobačaja.

Aflatoksini pak mogu izazvati oštećenje jetre i slabiji rast te općenito smanjiti njihovu imunološku funkciju. Dugotrajna izloženost može biti i karcinogena.

Također, fumonizini posebno pogađaju ove životinje izazivajući respiratorne probleme, poput plućnog edema te oštećenje jetre i bubrega.

DON može dovesti do smanjenog unosa hrane, povraćanja, te općeg usporavanja rasta.

Svi oni ulaze u prehrambeni lanac putem kontaminiranih žitarica i stočne hrane, pa je ključna njihova kontrola i nadzor kako bi se smanjili štetni učinci.

Kako se boriti protiv mikotoksina?

Najbolji način borbe žje prevencija – odgovarajući uzgoj, žetva i skladištenje žitarica. Međutim, zbog promjenjivih vremenskih uvjeta, njihovo potpuno izbjegavanje nije uvijek moguće.

Opće mjere uključuju jačanje crijevne barijere pomoću probiotika kako bi se smanjila apsorpcija ovih otrova, kao i upotrebu antioksidansa poput vitamina i selena. Mikotoksinska veziva (kao što je vrsta gline bentonit, op.ur.) mogu pomoći, ali nisu univerzalno rješenje jer ne djeluju jednako na sve vrste.

Nova metoda enzimske biotransformacije pokazala se učinkovita u pretvaranju mikotoksina u netoksične metabolite. Ova metoda koristi enzime koji ciljano djeluju na specifične mikotoksine, kao što su fumonizini, i time smanjuju njihovu štetnost. Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) odobrila je nekoliko ovakvih proizvoda koji smanjuju kontaminaciju hrane njima.