Ranijih godina cijene tovljenika u vrijeme svinjokolja su bilježile trend porasta. Ove jeseni je drugačije. Farmeri smatraju da im prekomjerni uvoz obara cijene i dovodi u pitanje egzistenciju.
Uzgajivači tovnih svinja nemaju ove jeseni mnogo razloga za radost. Kukuruz je zbog suše loše rodio, što je značajno poremetilo troškove ishrane. Na drugoj strani, mimo očekivanja, cijene utovljenih svinja su u laganom padu. Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS kaže da su cijene tovljenika na nivo prošlogodišnjih i i kreću se u rasponu od 2,60 do 3,00 KM po kilogramu žive vage.
"Nezadovoljni smo otkupom. U jeku svinjokolja, svinje uglavnom kupuju klaničari, dok potrošača, odnosno pojedinačnih kupaca ima u malom broju. Nadamo se da je razlog tome topla jesen, a pribojavamo se da pojačan uvoz živih svinja već ostavlja negativne posljedice", kaže Maljčić.
Stočari očekuju daljnji pad cijena svinja, koji se već desio u Hrvatskoj i Srbiji. Razlog je smanjen izvoz svinjetine iz Evropske unije u azijske zemlje.
"Očekujemo da će do polovine decembra i kod nas doći do novog pada cijena, jer klaničari uvoze velike količine svinja. Imamo informaciju da se samo preko graničnog prelaza u Gradišci sedmično uveze i po 16 šlepera svinja", kaže Maljčić.
Veliki farmeri se žale da im klaničari otkupljuju svinje po 2,5 KM po kilogramu žive mjere plus PDV, što je ispod ekonomske računice. Ukoliko im Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS isplati obećanih 40 maraka po utovljenoj i prodatoj svinji, to će biti spas za njih, smatraju stočari.
Agronom Momir Cvjetković, inače stručnjak za ishranu stoke, kaže da će se posljedice suše i prekomjernog uvoza osjetiti dugoročno, te da je ovo tek početak krize.
"Loše informacije stižu nam sa terena. Stočari smanjuju matična stada, rasprodaju se krmače, obori su svakodnevno sve prazniji. Suša je na jednoj strani razlog za smanjen urod kukuruza i soje, prekomjerni uvoz dodatno slabi pozicije domaćih farmera, još ukoliko proizvođači mlijeka budu favorizovani u odnosu na svinjogojce, neće biti dobro", smatra Cvjetković.
Farmeri se potajno nadaju da će svinjokolj, koji se tek zahuktava, te novogodišnji, božićni i drugi vjerski praznici znatno uticati na povećanje prodaje tovljenika i prasadi, te da će dobiti svjež novac, kako bi osvježili i nastavili proizvodnju.
"Stari ljudi, uzgajivači svinja su govorili da kada cijene žive stoke padaju, treba pojačavati matično stado. Pola godine kupujem kukuruz i imam pojačane troškove, jer je suša bila veoma jaka, ali se borim da ne smanjujem broj krmača prasilica", kaže Đorđo Peulić, farmer iz Bok Jankovca.
Svinjogojci smatraju da bi masovnije trebali da se organizuju u već postojeće udruženje, kako bi snažnije djelovali kao pregovarači u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoiprivrede RS. Voćari, mljekari i živinari im mogu poslužiti kao dobar primjer.
Foto: Boško Grgić
Povezana biljna vrsta
Fotoprilog
Tagovi
Autor