Kako uzgajati mušku prasad za priplod?

Reproduktivni pokazatelji, zdravstveno stanje i eksploatacioni vijek nerasta zavisi od uslova u kojima se drži i koristi. Korištenjem visokoproduktivnih rasa i sojeva koji imaju brži rast i izrazito visok prinos mesa, odnosno veoma tanku površinsku slaninu, značaj uslova držanja se još više potencira.

Zbog toga bi, kako navodi Darko Marković, savjetodavac u PSSRS, domaći uzgajivači svinja trebali da posvete veću pažnju ovim uslovima u cilju efikasnijeg korištenja nerasta i postizanja boljih reproduktivnih rezultata.

"Muška prasad koja se odabiru za priplod treba da su od najboljih majki iz najvećih legala, ali leglo u kojem žive treba egalizovati na osam prasadi. Poželjno je da period sisanja bude što duži, 35-40 dana", napominje Marković.

Minimalan boravak u boksovima

Po odbijanju od majke, kako dalje pojašnjava, boravak u boksovima za odgoj treba svesti na minimum, koliko je potrebno da se prase uspješno zaluči, a to je najčešće 10-15 dana, jer duži boravak može da dovede do oštećenja papaka. U performans testu, boks treba da je veličine oko 2,5 m². Nerastovi u performans testu rastu veoma brzo, oko kilogram dnevno, pa završnu masu od 100 kg nerijetko dostižu sa 150 dana uzrasta.

"Izrazito mesnata grla sa veoma tankom slaninom, nakon odabira nisu spremna za priplod. Adekvatan smještaj uz mogućnost kretanja i dobra ishrana, treba da obezbijede normalno fizičko i reproduktivno sazrijevanje", kaže savjetodavac i napominje da je kretanje odabranog nerasta posebno bitno zbog značajne korelacije između ekstremne mesnatosti i problema s nogama.

Kontakt sa plotkinjama

U ovom stadijumu razvoja neophodan je kontakt sa drugim nerastovima, kao i prisustvo čovjeka. U slučaju kada odabrani nerast mijenja mjesto boravka radi prodaje ili premještanja iz testne stanice u objekte sa krmačama, mora da mu se osigura period adaptacije na novi ambijent koji traje oko četiri sedmice.

"Za to vrijeme nerast se drži u kontaktu sa plotkinjama, a nikako izolovan. U cilju poboljšanja imuniteta u boks novoodabranog nerasta unosi se izmet životinja sa farme. Također, poželjno je da se mlad nerast u prvih 14 dana po dolasku na farmu drži sa prasadima uzrasta 10-12 sedmica", navodi Marković.

Mnogo je različitih rješenja za smještaj nerastova koja su se u praksi pokazala kao dobra. Prema riječima savjetodavca, najbitnije je da su smješteni u neposrednoj blizini zalučenih krmača, kako bi se osigurao vizuelni, zvučni i mirisni kontakt.

"Iako je iz higijenskih razloga boks dimenzija 0,75×2,5 m s potpuno rešetkastim podom jedno od najboljih rješenja, zakoni EU, zbog ugodnosti smještaja, welfare, za nerasta starijeg od 18 mjeseci, zahtijevaju boks minimalne površine 6 m²", ističe ovaj stručnjak i dodaje kako kombinovani sistem zahtijeva da puni pod treba da bude najmanje dvije trećine površine boksa.

Praksa je pokazala da individualni smještaj nije preporučljiv jer ne osigurava socijalni i senzorski kontakt sa drugim jedinkama. Prema tome, Marković navodi kako nerastovi koji su poslije zalučenja odgajani bez vizuelnog i fizičkog kontakta sa drugim grlima, imaju smanjen libido i kvalitet ejakulata u poređenju sa onima koji su odrasli sa drugim nerastovima ili u grupi različitih polova.

Pazite na temperaturu

Iako dobro podnose visoku spoljašnju temperaturu, kod nerastova u porastu i visoka i niska temperatura imaju negativan uticaj na reproduktivnu sposobnost. Također, izlaganje ekstremno hladnim uslovima u predpubertetskom stadijumu, upozorava stručnjak, može dovesti do hipoplazije epitela testisa i odlaganja pojave puberteta. Ipak, najveće probleme izaziva nagla promjena temperature.

"Kod nerastova tretiranih relativno manjem temperaturnom stresu, ustanovljeno je smanjenje pokretljivosti i povećanje broja morfološki abnormalnih i mrtvih spermatozoida. Prve promjene se uočavaju 12. dana, a pad vrijednosti koncepcije 24. dana nakon tretmana. Karakteristike sperme se potpuno normalizuju oko 56. dana od momenta izlaganja nerastova naglom temperaturnom stresu", precizira stručnjak.

Također, povećanje rektalne temperature za oko 2-3^oC, negativno utiče na kompletan proces spermogeneze, a posebno se negativno odražava na preživljavanje stadijuma primarnog spermatocita. Sprečavanjem naglih temperaturnih promjena mogu se znatno poboljšati reproduktivne performanse nerastova. Neki istraživački centri za vještačko osjemenjavanje preporučuju klimatizaciju objekata.

Ivanova krmača oprasila 26 mladih: "Imam dobrog prasca"

Pozitivne efekte hlađenjem objekata evaporacijom ustanovili su istraživači u uslovima Sjeverne Irske, gdje je maksimalna temperatura 1997. godine iznosila 33^oC, pošto je hlađenjem objekta u odnosu na prethodnu godinu zapremina ejakulata poboljšana sa 329 na 365 ml, pokretljivost spermatozoida sa 57% na 64%, dok je koncentracija povećana za 11,2%.

"Zaključak ovoga istraživanja je da su genetski mesnatiji nerastovi više izloženi negativnom uticaju temperaturnog stresa izazvanog naglim povećanjem temperature, od njihovih parnjaka sa natprosječnom debljinom leđne slanine", kaže Marković te na osnovu ovih podataka zaključuje kako je neophodno definirati odgovarajuću tehnologiju odgoja, pogotovo smještaja priplodnih muških grla, koja će kontrolirati pojedine faktore i time omogućiti maksimalno ispoljavanje proizvodnih osobina i dobijanje kvalitetnog i fertilizaciono sposobnog ejakulata.

Bez većih pauza kod priploda

Nerasta, kako dodaje, ne treba koristiti prije nego što napuni sedam mjeseci života. Stručnjaci preporučuju da se čistokrvni nerastovi počnu koristiti u uzrastu od najmanje 230 dana. Prvi pripust treba da je na nazimicu ili mladu krmaču koja izrazito ispoljava refleks stajanja uz obavezan nadzor pripusta.

"Nakon prvog izvršenog skoka, nerast se tokom sljedeća tri mjeseca pripušta dva puta sedmično. S odrastanjem, povećava se procenat prašenja i broj novorođene prasadi po leglu, s obzirom na to da se povećava volumen, koncentracija i broj potencijalnih doza za insjemenaciju", pojašnjava Marković i dodaje da se odrastao nerast koristi za priplod 4-5 puta sedmično i što je moguće ravnomjernije.

Također, pauza veća od deset dana može da dovede do neuspješnog pripusta. Svaka bolest praćena povećanjem tjelesne temperature, nakon 30 dana izaziva smanjenje kvaliteta sperme, što može dovesti do potpune neplodnosti. Zato programom korištenja nerastova treba predvidjeti povremeno mjerenje tjelesne temperature.