Kako uslovi držanja koka nesilica određuju kvalitet jaja

Proizvodnja konzumnih jaja vrlo je zahtjevan tehnološki proces koji je u intenzivnom živinarstvu poprimio odlike industrijske proizvodnje. Pri tome, više se skoro i ne vodi računa o osnovnim potrebama živine nego samo o efikasnosti i isplativosti proizvodnje. Upravo iz tog razloga, Zakon o dobrobiti životinja zabranjuje držanje nesilica u konvencionalnim, klasičnim, kavezima, a forsiraju se sistemi koji su mnogo bolji za dobrobit živine.

Troškovi nabavke nesilica veći su u usporedbi sa nabavkom jednodnevnih pilića za tov. Zato u proizvodnji postoji veliki interes da se produktivni period života nosilja produži do što većih okvira. Sa ciljem produženja perioda eksploatacije, neka jata nesilica poslije osam mjeseci nošenja podvrgavaju se procesu mitarenja, kroz primjenu adekvatnog režima ishrane, napajanja i osvjetljenja.

Dvije faze u proizvodnji konzumnih jaja

Postoje dvije faze u sistemu proizvodnje konzumnih jaja: prva je odgoj kokica do 18. sedmica starosti, a druga je faza eksploatacije od pronošenja do izlučenja, što je najčešće u uzrastu od 72 - 76 sedmica. Hibridi koji se danas koriste u proizvodnji konzumnih jaja visokog su genetskog potencijala, ali u kojoj mjeri će se on iskazati zavisi prije svega od uslova odgoja kokoši nesilica, odnosno od uzgajivača.

Proizvodnja 18-sedmičnih kokica predstavlja fazu sa mnogo tehnoloških specifičnosti i potencijalnih izazova. Uzgajivačima na raspolaganju stoji veći broj hibrida uglavnom sličnih karakteristika.

Pilići trebaju biti dobro ujednačeni

Pilići trebaju imati masu oko 40 grama i biti dobro ujednačeni. U zavisnosti od programa, pojedine inkubatorske stanice, prakticiraju da se svako pile sa loše sječenim kljunom treba škartirati. Od prateće dokumentacije uzgajivač obavezno dobiva potvrdu o porijeklu pilića i njihovom zdravstvenom stanju, uvjerenje da su izvršene obavezne vakcinacije, potvrdu o vlasniku inkubatorske stanice i datumu izvođenja pilića.

Uslovi smještaja pilića bilo koje proizvodne namjene u osnovi su identični ili vrlo slični.

Period eksploatacije može se produžiti mitarenjem

Pojam mitarenja u tehnološkom smislu samo je uslovnog karaktera jer ptice ne moraju potpuno izgubiti perje nego samo obustaviti nošenje u periodu od tri do šest sedmica. Kroz jedno mitarenje ukupan životni period eksploatacije može se produžiti na 90 sedmica, a uz dva mitarenja na čak 120 sedmica. Drugim riječima, produktivni period života može se udvostručiti i zato postoji veliki ekonomski interes za ovom tehnološkom mjerom.

"Mitarenje se najlakše može isprovocirati ograničenjem ishrane, što je vrlo često u suprotnosti sa principima dobrobiti domaćih životinja. Zato se sve češće primjenjuju alternativni pristupi koji podrazumijevaju ekstremne koncentracije pojedinih minerala u smjesama ili ishranu po volji (ad libitum) hranivima lošijeg ukusa, kao što je sačma pamuka ili droždina jabuke. Moguće je postići željeni efekat visokim koncentracijama cinka, 20 g/ kg ili deficitom soli", objašnjava Dragoljub Krajnović, iz PSSS Mladenovac.

Koja preventiva se preporučuje?

Kokice u odgoju vrlo su živahne i plašljive pa uslijed nepažnje može doći do panike u jatu i njihovog nagomilavanja u uglovima i gušenja. Zbog toga gustoća naseljenosti mora biti optimalna, a uslovi sredine podešeni tako da se kokice dobro osjećaju.

Kokoši nesilice konzumnih jaja prije useljavanja u objekte vakcinišu se preventivno, prema preporukama nadležne veterinarske službe. Pored vakcinacije, preventivna zaštita u periodu nošenja podrazumijeva i pravilnu ishranu, održavanje higijene u živinarniku, redovno napajanje kvalitetnom i bakteriološki ispravnom vodom. U preventivnu zaštitu spada i povremeno davanje živini vitaminskih preparata kroz vodu za piće.

Neke osnovne napomene

• Na jednoj farmi može se uzgajati samo živina istog uzrasta, po mogućnosti porijeklom sa iste farme;
• Objekti moraju biti potpuno pripremljeni, odnosno, očišćeni, dezinficirani, sa postavljenom opremom;
• Oprema mora biti čista i dezinficirana, a njena funkcionalnost provjerena prije naseljavanja pilića;
• Prostirka mora biti postavljena u sloju minimalno od pet do osam centimetara, zagrijana, čista i dezinficirana;
• Objekat treba zagrijati najmanje 24 sata prije naseljavanja, a poželjno bi bilo da to bude dva dana prije naseljavanja, kako bi se ugrijali i zidovi i prostirka;
• Hranilice i pojilice moraju biti spremne i napunjene;
• Mogu se dodati vitamini u vodu za piće u prvim danima života;
• Grijaća tijela moraju biti adekvatno postavljena.