Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Stočna pijaca
  • 16.05.2022. 09:00

Kako farmeri kupuju grla - stočari u ploču, struka u klin?

U prva četiri mjeseca ove godine u Bosnu i Hercegovinu je uvezeno živih goveda u vrijednosti 16,9 miliona KM. Šta uzgajamo, a šta bismo trebali?

Foto: Selma Mujić
  • 1.318
  • 155
  • 1

Ne snimaj, doći će inspekcija, dovikuju trgovci na Stočnoj pijaci u Sarajevu, dok se raspitujemo kako ide prodaja i po kojoj cijeni nude svoja grla. Na naš upit nisu li tu legalno, nasmijaše se i upustiše u razgovor.

Odavno, kažu, ovdje nema krava, tek poneko tele se može naći. I zaista jedno se oglasi, u prikolici kamiona na samom ćošku "stočnog odjeljenja" pijace, gdje svega ima više nego stoke. Drugo 'pak ugledasmo blizu tora s ovcama. Ono je već pronašlo novog vlasnika, farmera Atifa Patkovića, koji je na pijacu stigao iz Viteza. Prodaje ovce.

"Imam farmu od 250 ovaca i 20 krava. Tele sam danas kupio za 750 maraka, simentalac. Za mlijeko. Slučajno sam ga vidio i svidjelo mi se. Ja inače sam uzgajam i proizvodim sebi istu pasminu", kaže nam Patković.

Atif Patković redovan prodavač na stočnim pijacama 

Na svojoj farmi prodaje mušku telad. Cijena je dodaje porasla kao i uvijek kad je nestašica i košta od 10 do 11 KM/kg žive vage, prije nekoliko mjeseci moglo se kupiti po za osam do 8,5 KM/kg. Ovce bolje idu.

Dobro se pazarilo

Pazarni dan na sarajevskoj stočnoj pijaci je srijeda, Atif je s prijateljem Zikretom Jašarevićm tog jutra, dovukao 100 ovaca i janjadi. Cijena ovaca, žive vage, je oko 4 KM/kg, a janjadi 7 KM/kg. Ko hoće raditi, kažu nam, može se dobro živjeti od ovog posla. Preko ljeta ovce su na Vlašiću, čim se povuče snijeg one će u planinu.

"Prodaja najbolje ide na pijacama, više traže ovnove. Pola smo već prodali. Ranije je ovca izlazila oko 200 maraka, sada izađe i preko 300 KM jer ih ima i po 50 kilograma", priča nam Zikret.

Razgovor nam prekida blejanje koza preko puta. Tu je i dedo Zahid Kurtović, stroga pravila vojne službe na njemu se još primijete. Vidi se po svježe obrijanoj bradi i držanju za šta mu je potreban i štap, ali ne da se godinama, nastoji stajati uspravno.

Dedo Zahid prodaje koze i jariće

"Ja sam iz Sarajeva, kad sam izašao iz kovid bolnice nabavio sam koze, one su spasile i mene i familiju. Sada sam dvije ostavio za sebe. Koza ima od 100 do 300 maraka, zavisi koliko mlijeka daje, jer je jedan litar 4 KM. Danas sam jednu prodao za 250 KM, daje tri litra mlijeka dnevno, ona će sebe otplatiti za mjesec dana. Jarići su 9 KM žive vage po kilogramu, a đuture ove šareno je 150, a bijelo 170 KM jer je teže", kaže nam i u tome s manirima pravog gospodina po bontonu pozdravlja potencijalne mušterije. Prilaze, raspituju se, cjenkaju nekim starim folovima, ali slabo prolaze u ovo vrijeme velikih poskupljenja.

Goveda iz uvoza

Farmeri, goveda većinom nabavljaju iz uvoza, potvrđuje nam Admir Kahriman, vlasnik farme za proizvodnju mlijeka i uzgoj te držanje muznih krava Imea iz Misoče kod Ilijaša. On je za godinu uvezao 37 junica, a više od 100 ih je, kaže, od početka 2022. stiglo u Kanton Sarajevo.

"Prva tura na moju farmu došla je 30. aprila 2021., to je 17 isteljenih junica, a sljedeća 20. septembra lani. Zatim 7. januara ove godine, i očekujem u narednih 10 dana da istekne karantin za još 10 junica. Ukupno 27 grla češki Holstein, a 10 Simental, isto češki. Prezadovoljan sam genetikom i kondicijom grla koja su stigla, kao i mliječnošću", kaže ovaj farmer.

Junice iz uvoza skuplje za 400 KM (Foto: A. Kahriman)

Sve su junice po isporuci gravidne 6,5 do 7,5 mjeseci kada istekne karantin. U 2021. koštale su 4.200 KM sa karantinom. Sada je, priča nam, na tržištu velika potražnja za tim grlima, pa je posljednje plaćao po 4.600 KM.

"Kako je poskupio prijevoz i hrana, jer valja ih hraniti 20 dana u karantinu, skuplje su za nekih 400 KM i mislim da je to opravdano s obzirom na troškove", ističe.

Na domaćem tržištu, kaže, teško je kupiti visokokvalitetno grlo. One, koji se bave proizvodnjom mlijeka, zanima velika litraža. Ko ima takvo govedo ostavi za sebe – svoju farmu. Admir nastoji zadržati dnevnu litražu, kako bi bio konkurentan i mogao zastupati svoju cijenu.

"Telad žensku ostavljam, mada sam ovu iz prve ture prodao, a u drugom teljenju ću ostaviti jer ja biram i kvalitetno holstein sjeme" objašnjava.

Poršeom po Romaniji 

Holstein Friesian je najčešća rasa koja se na našem području drži za proizvodnju mlijeka, kaže Miroslav Lalović. Ovaj vanredni profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Istočnom Sarajevu, na katedri za animalnu proizvodnju i veterinarstvo, kaže kako ona ne može nikada dostići kapacitete kao u Americi. Tamo, naglašava, ove krave daju od osam do 10 tona, a kod nas 5-6 ako dobace.

"Tim grlima je potrebna izuzetno velika količina zelene mase, silaže. Naši štalski uzgoji nisu povoljni kao kod njih, kao ni klima. To jeste visokomliječna rasa koja se preporučuje, ali to je kao kada kupite Poršea i vozite ga po Romaniji", slikovito opisuje. 

Njegova je preporuka da se na ovo podneblje vrate siva i smeđa alpska rasa. Siva je isključivo za planinsko područje, jako otporna i mliječnost je dobra za naše prilike, a i smeđu smatra izuzetno dobrom.

Holstein najčešća rasa na našem području (Foto: Depositphotos/ahavelaar)

"U ravničarskim predjelima preporuka je Holstein i Simentalac, najbolje su za velike količine mlijeka s dobrim genetskim potencijalom i hranom koja mora biti normirana. Tu se bazira na silaži, a ovaj tip u planinskom se više bazira na sijenu i tu je masnoća veća“, objašnjava prof. Lalović. 

Crveno dansko goveče, simentalac mliječnog tipa, odnosno češko simentalče, također su neke od njegovih preporuka za proizvodnju mlijeka.

Za tov Aberdeen Angus

Kada je riječ o tovu, profesor Lalović, navodi Aberdeen Angus kao jednu od najekonomičnijih rasa za pašnjački tov, dobre su majke, pa same mogu da othrane tele bez pomoći čovjeka do 5-6 mjeseci. Pored toga, ističe, imaju jako dobar kvalitet mesa, mišićnog i masnog tkiva: "Unutar mišića imaju određene masne kapljice koje su pozitivne za kulinarstvo. To je kanadsko goveče kojem ne treba nikakva posebna njega i tretman".

Mogu da borave na niskim temperaturama, tako da su potrebna mala ulaganja. Kako se smanjuje broj farmera, velike površine ostaju slobodne, pa je ova rasa prva preporuka, pogotovo za Hercegovinu. To je, kaže ovaj profesor, stoka koja može 24 sata biti na paši i to dobar dio godine, čak i u nekim zimskim uvjetima.

Tovne pasmine goveda - kod teljenja je priroda najbolji izbor?

"Kao potencijalne rase za tov ja bih izdvojio i Hereford, potom i Charolais, Limousin, koje su malo krupnije i za njih bi trebalo imati bolju krmnu bazu, mogle bi se uzgajati u područjima poput Doboja i Krajine. Dakle, one s masom idu do jedne tone, ali se prihrana mora organizirati u smislu sjenaže i silaže", navodi.

Sve su one u bliskoj vezi s divljim, izvornim govečetom, zato su i tako otporne. Riječ je o isključivo tovnim govedima. Mlijeka imaju onoliko koliko je potrebno da se othrani tele. Kada je riječ o kombiniranom tipu, preporuka je simentalac, mliječni i tovni. To su također jako krupna goveda, više za poluintenzivni sistem držanja. Teška su goveda pa ne mogu mnogo ići na pašu.

Šta pokazuju brojevi?

U prva četiri mjeseca ove godine u Bosnu i Hercegovinu je uvezeno živih goveda u vrijednosti 16,9 miliona maraka. Više od polovine je uvezeno iz Srbije 8,95 miliona KM, potom Rumunije 3,1 milion KM, iz Mađarske u vrijednosti od 1,3 miliona maraka, koliko je i iz Hrvatske, dok je na petom mjestu Češka s uvozom vrijednim nešto više od milion KM.

Kada je riječ o goveđem mesu, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, svježeg ili rashlađenog, u periodu januar - april ove godine, smo uvezli za 69,5 miliona KM, a zaleđenog za 4,8 miliona KM.

Živih svinja uvezeno je za 1,9 miliona maraka, ovaca i koza za 2,6 miliona KM, a žive domaće peradi za dva miliona KM.
Brojka u izvozu živih goveda je drastično manja i iznosi 1,7 miliona KM. Ništa bolja situacija nije ni izvozom ostalih životinja, svinja je izvezeno za oko 69 hiljada, ovce i koze nismo ni izvozili, a peradi je preko granice otišlo u vrijednosti od 292.350 KM.


Fotoprilog


Tagovi

Stoka Goveda Ovce Koze Stočna pijaca Miroslav Lalović Admir Kahriman Zahid Kurtović Zikret Jašarević Atif Patković Holstein Friesian Aberdeen Angus


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.