Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj ćurki
  • 12.04.2019. 10:30

Ima li interesa za uzgoj tovnih purana u BiH?

Veća početna ulaganja, mnogo veći prostor za držanje i tov koji mnogo duže traje nego kod tovnih brojlera, tov purana stavlja u drugi plan.

Foto: Capri23auto
  • 2.625
  • 164
  • 0

Sektor peradarstva u BiH isključivo se zasniva na uzgoju tovnih brojlera i dijelom proizvodnje konzumnih jaja. To je jedina grana stočarstva koja kontinuirano u vasnjskotrgovinskoj razmjeni bilježi sufcit, koji je u prošloj godini iznosio preko 15 miliona KM. Ipak postoji još uvijek mnogo prostora za širenje kapaciteta, pronalazak novog tržišta i povećanja proizvodnje pilećeg mesa, odnosno uzgoja tovnih brojlera.

U takvom jednom kontinuiranom rastu, razvijenom kooperantskom sistemu otkupa brojlera, potražnji za mesom na tržištu, ne ostaje mnogo prostora i interesa za pokretanje novih uzgojnih linija, kao što je uzgoj tovnih purana (ćurki) čije meso čak ima i višu cijenu na tržištu. Cijena trupa purećeg mesa u nekim evropskim zemljama približna je cijeni goveđeg mesa dok je cijena grudnih mišića veća od cijene bifteka.

Nema većih farmi

Desetak purana najčešće u ispustu, improvizovani objekat za držanje, bez sistema hranilica, pojilica, grijanja i neizbalansirana ishrana karakteristika je i slika poljoprivrednih domaćinstava u BiH na kojima se uzgajaju purani (ćurke). U takvoj jednoj nekomercionalnoj proizvodnji većina mesa se koristi za vlastite potrebe, tek neznatne količine mesa se prodaju i to najčešće na kućnom pragu.

Uzgoj i tov najčešće traje do pola godine i u zavisnosti od rase purani obično u ovakvim uvjetima dosežu do 6-7 kg mase. Individualni uzgajivači na seoskim domaćinstvima, bez tehničko tehnološki uređenih farmi za tov purana i registrovanih klaonica i otkupljivača koji bi se bavili preradom i daljnjim plasmanom mesa, svrstavaju ovu granu peradarstva kao izuzetno nerazvijenu. Purani su najkrupnije od svih vrsta peradi, te ujedno i najveći proizvođač kvalitetnog mesa. Iako mnogi zanemaruju činjenicu da je ishrana ćurki jeftinija i jednostavnija od ishrane tovnih brojlera i kokoški, a procenat proteina i raznih aminokiselina daleko veći nego kod ostalih vrsta mesa, ipak nema većeg interesa za uzgoj, ali ni potražnje na prvenstveno domaćem tržištu.

Pureće meso – proteinska bomba

Sigurno niste znali, a nikada se ni pitali koje je prvo jelo servirano u svemiru. U kategoriji vjerovali ili ne, ali zaista je tako, prvo jelo servirano na Mjesecu je bila pečena puretina u kojoj su zasigurno uživali tokom svoje misije Neil Armstrong i Buzz Aldrin davne 1969. Vratimo se na Zemlju.

Danas najveći uzgajivaći i potrošači purećeg mesa su SAD, Kanada i Brazil. Energetska vrijednost 100 g svježe puretine iznosi 168 kcal / 702 kJ.  Od toga sadrži 20,4% proteina i 8% masti. Oko 100 grama purećeg mesa osigurava i do 65% dnevnih potreba za proteinima, a sadrži oko 11% dnevnih potreba za zasićenim mastima, što je pola od količine koja se nalazi na primjer u crvenom mesu. Također odličan je izvor minerala selena, kalcija, magnezija, vitamina riboflavina, niacina i B kompleksa. Mnoga istraživanja su pokazala, a kasnije rezultati pretvoreni u preporuke za konzumiranje purećeg mesa, za koje je dokazano da pospješuje sagorijevanje masnoća i održava normalnu tjelesnu težinu.

Prepreke u razvoju uzgoja i tova purana

Osnovni princip rada svake farme je da krajnjiji proizvod plasira na tržište i isti naplati. Za sada u BiH, sve i da postoji volja, želja, trud i novac za investiranje u uzgoj purana, osnovna prepreka je kome prodati utovljene purane, gdje i kako plasirati pureće meso. Trenutno svi proizvođački i prerađivački kapaciteti, linije uzgoja, klaonice i pogoni za preradu preorijentisani su na tovne brojlere.

Veća početna ulaganja, mnogo veći prostor za držanje i tov koji mnogo duže traje nego kod tovnih brojlera, tov purana stavlja u drugi plan. Uzgoj purana nije u domenu tradicionalne radinosti na ovim prostorima, a naročito savremeni proizvodno tehnološki principi uzgoja, što farmerima u startu predstavlja prepreku sa minimalnim znanjem i skoro nikakvim iskustvom u tovu purana. Potražnja na tržištu također diktira proizvodnju, glavni faktor i pokretač je cijena proizvoda, obzirom na puno veću cijenu u odnosu na pileće meso, potražnja i svjest kod kupaca za purećim mesom je minimalna i ne baš često se koristi u domaćinstvima u pripremi jela. Ipak svaki problem na određeni način ima rješenje ili bar djelimično, za sada sve dok se ne pojavi registrovani otkupljivač purećeg mesa na principu kooperantskog sistema poslovanja, u skorije vrijeme neće biti sigurno farmi većeg kapaciteta za uzgoj purana.


Tagovi

Uzgoj ćurki Uzgoj purana Tov purana Farma Cijena Meso


Autor

Adi Pašalić

Više [+]

Magistar Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]