Najveća prednost hereforda je što vrlo oskudnu hranu, ili čak onu koju ostala goveda ne konzumiraju, može "preraditi" u kvalitetne proteine.
Goveda pasmine hereford sve više su zastupljena s obzirom na to da se radi o tipu goveda koji u ekstenzivnim uvjetima, s malo ulaganja, može donijeti sasvim pristojnu zaradu. Naime, ova tovna pasmina je vrlo otporna, trpi lošije uvjete ishrane i njege, prilično je otporna na mnoge bolesti, ali najveća prednost hereforda je što vrlo oskudnu hranu, ili čak onu koju ostala goveda ne konzumiraju, može "preraditi" u kvalitetne proteine, točnije mramorirano (prožeto masnim kapljicama) meso, vrlo ukusno, traženo od klaoničara i omiljeno kod gurmana.
Jedan od uzgajivača je i Adam Bugar. Uzgojem ove pasmine bavi se od 2009. godine, trenutno ima oko 140 grla, a u planu mu je dostići brojku od oko 200, što smatra da je optimum, naspram pašnih i ostalih kapaciteta koji su mu na raspolaganju.
"Goveda hereford uzgajam u sistemu krava - tele, a generalno, smatram da je u ekstenzivnom govedarstvu ova pasmina nezamjenjiva. Krave se lako tele, komplikacije su izuzetno rijetke. Grla ne obolijevaju od pašne tetanije, nisu sklona pneumoniji i generalno, prilično su otporna i zdrava. Ipak, najveća vrijednost hereforda su njegove odlične tovne osobine: ono što druga goveda nikako ili rijetko konzumiraju, razno bilje, čak i vrbine grančice ili trsku, znači neke tvari s velikom količinom celuloze, hereford pretvara u ukusno meso, s obzirom na to da u njegovoj ishrani nisu uopće, ili su vrlo malo zastupljeni koncentrati, kao i aditivi", kaže Bugar.
Hereford je definitivno govedo za pašnjake, gdje provodi najveći dio godine. Uzgojne potrebe, po Bugarovim riječima, kreću se oko 40 kilograma kabaste hrane dnevno, što je daleko manja količina od ostalih tovnih pasmina. Ipak, treba imati na umu da se telad hereforda tove do težine koja se kreće od 400 do 450 kilograma, maksimalno do pola tone. Kada prijeđu težinu od 500 kilograma, kreće veliko nagomilavanje loja između mišića, pa je s ekonomske strane neisplativo dalje ih držati i toviti. A pola tone muška grla hereforda u prosjeku dostižu za godinu i pol dana, kasnije nego druge, plemenitije pasmine, ali kao što smo naveli, s daleko manje ulaganja i uz minimalnu dohranu, točnije eventualnu korekciju koncentratima.
Grla hereforda su prilično tražena kod klaoničara, jer meso je kvalitetno i ukusno. Prosječna mliječnost krava je oko 1.500 litara, maksimalno do 2.000.
Poseban kuriozitet je vezan za telad hereforda - izlaze na pašu već za desetak dana po rođenju i polako se počinju hraniti uz majku, naravno, u kombinaciji sa sisanjem mlijeka. Na paši grla su mirna, čak dozvoljavaju vlasniku i poznatim ljudima da im priđu, čak ih i pomaze. S druge strane, krava će svim silama braniti tele i biti agresivna prema bilo kome ako procijeni da joj je potomak u opasnosti.
Ova pasmina je genetski dominantna. U križanju s drugim pasminama u F 1 generaciji telad imaju većinu osobina ove pasmine.
Povezana stočna vrsta
Govedarstvo, predstavlja najznačajniju granu poljoprivredne proizvodnje. Govedarska proizvodnja uključuje i proizvodnju mesa, to jest, tovna goveda. Reprodukcija goveda... Više [+]
Tagovi
Autor