Gnojidba travnjaka azotom - koliko za dva, a koliko za tri otkosa?

Travnjaci se po reakciji na gnojidbu ne razlikuju mnogo od ratarskih kultura. I ovdje bi ravnoteža hranjivih tvari trebala biti optimalna kako bi se osigurao odgovarajući prinos i kvaliteta pokošenih usjeva. 

Kada je riječ o prinosu, ključnu ulogu igra azot (N). Iako, da bi njegovo usvajanje bilo učinkovito, travnjak mora biti pravilno snabdjeven i drugim tvarima, navodi Farmer. 

Dva ili tri otkosa?  

U prosjeku, ukupna godišnja doza azota na ovakvim površinama iznosi 100 - 150 kg po hektaru. No, gnojidba uveliko ovisi o kvalitetu tla zbog čega je najbolje napravit analizu. Također, udio ovog elementa ovisi o načinu upotrebe travnjaka. 

Ako se livada koristi za dobivanje dva otkosa, tada u prvoj dozi možemo primijeniti 70 - 90 kg (ako je ukupni udjel 100 - 150 kg N). U takvom se sstemu u prvoj dozi unosi 50 - 60 % ukupnog udjela N. Ako se planira košnja u tri otkosa, tada u prvoj primjeni uz istu ukupnu dozu N unosimo 60 - 80 kg (40 - 50 % ukupne doze). Navedeni iznosi odnose se na tlo prosječne kvalitete. 

Idućim aplikacijama pristupamo drugačije. U slučaju tri otkosa, preostalu planiranu dozu azota primjenjujemo nakon košnje prvog i drugog otkosa, svaki puta po 25-30 %. U slučaju dva otkosa, druga doza, primijenjena nakon prve košnje, nadopunjuje ukupnu količinu N.

S obzirom na najveći potencijal prinosa u prvom otkosu, početna gnojidba treba biti količinski najveća.

Na površinama gdje je tlo izuzetno plodno i pruža izvanredne uvjete za rast, može se primijeniti čak i do 210 kg azota. Naime, na livadama s velikim potencijalom, uz dobro vrijeme, toplo i kišovito, tako obilna gnojidba može dati vrlo dobar urod. 

Koje gnojivo koristiti?

Navodi se da će dobro poslužiti bilo koji oblik azota. Za početak se preporučuje nitratno gnojivo koje se brzo apsorbira iz tla te učinkovito djeluje na početni rast biljke te dugotrajno osigurava dostupnog azota. Nakon prvog otkosa se preporučuje i urea. Također, odlična je i primjena gnojnice – kako na početku proljetne vegetacije, tako i nakon prve košnje. 

Pri planiranju gnojidbe treba voditi računa o dostupnosti tog elementa iz svih izvora. Procijenjeni unos zota na travnjacima je oko 45 kg N po toni sijena ili 5 tona zelene krme.