Ranija istraživanja pokazala su da su nakon infekcije niskopatogenim virusom influence Fayoumi kokoši izlučivale manje virusa kroz disajne puteve nego ispitivane Leghorn kokoši
Istraživači iz Kalifornije proučavaju staru egipatsku pasminu kokoši Fayoumi kako bi otkrili prirodne genetske osobine koje bi peradi mogle pomoći u otpornosti na ptičju gripu, piše Agrarheute.
Ptičja gripa i dalje je jedan od najvećih izazova za svjetsku peradarsku proizvodnju. Biosigurnosne mjere i vakcinacija zasad su glavni alati u borbi protiv bolesti, no naučnici pokušavaju pronaći i dugoročnija rješenja.
Istraživački tim sa univerziteta California u Davisu krenuo je drugim putem, umjesto da se usredotoči isključivo na virus, istražuje samog domaćina, odnosno kokoš. Cilj je utvrditi mogu li se prirodne genetske razlike među pasminama iskoristiti za stvaranje otpornijih linija peradi.
Posebnu pažnju privukle su Fayoumi kokoši, tradicionalna pasmina podrijetlom iz Egipta. Za razliku od modernih komercijalnih linija, koje su desetljećima selekcionirane prvenstveno prema proizvodnji jaja ili mesa, Fayoumi kokoši pokazuju neke zanimljive karakteristike imunološkog odgovora.
Ranija istraživanja pokazala su da su nakon infekcije niskopatogenim virusom influence izlučivale manje virusa kroz disajne puteve nego ispitivane Leghorn kokoši. Istodobno je u tkivu dišnog sistema pronađeno više imunoloških stanica, što bi moglo upućivati na bržu odbrambenu reakciju organizma.
Zabilježen prvi slučaj zaraze ljudi virusom ptičje gripe u Evropi
Naučnicima bi u istraživanju trebao pomoći i novi genetski atlas kokoši, izrađen 2025. godine. On objedinjuje podatke o više od 100 pasmina i 28 različitih tkiva te pokazuje koji dijelovi genoma utječu na aktivnost pojedinih gena.
Istraživači sada u laboratoriju uspoređuju Fayoumi kokoši s modernim nesilicama i tovnim linijama. U oplođena jaja unose viruse ptičje gripe te prate njihovo razmnožavanje i reakciju gena povezanih s imunološkim sistemom.
Važno je da se pritom ne planira genetsko uređivanje kokoši. Umjesto toga, naučnici žele pronaći prirodne genetske markere povezane s boljom otpornošću na virus. Ako ih identificiraju, oni bi se u budućnosti mogli koristiti u konvencionalnom uzgoju pri odabiru roditeljskih životinja.
Ipak, istraživači naglašavaju da je riječ tek o jednom mogućem alatu. Veća otpornost na ptičju gripu ne bi trebala zamijeniti biosigurnosne mjere i programe vakcinacije.
Ako istraživanje potvrdi da određene prirodne genetske osobine doista smanjuju posljedice infekcije, stare pasmine poput Fayoumi kokoši mogle bi postati vrijedan izvor gena za budućnost peradarstva, ne kao nova komercijalna pasmina, već kao svojevrsna genetska riznica otpornosti na bolesti.
Tagovi
Autor