Fudbalski sudija Ljubo Aničić razvio biznis: Proda sve što koke snesu

Na farmi Ljube Aničića iz srbačkog sela Kaoci 5.000 koka nosilja svakog dana proizvedu 4.600 komada jaja.

Sve što ove koke snesu, Ljubo uspije da proda, a i kada bi još proširio kapacitet farme imao bi adekvatno tržište bez problema. Ovaj svestrani Kaočanin, dugo godina je bio fudbalski sudija u Prvoj ligi Republike Srpske, a sada je kontrolor suđenja. Pištaljku je zamijenio porodičnim biznisom u rodnom selu, na farmi smještenoj između rijeke Save i planine Motajice.

Krenuo je sa malom farmom od 1.200 koka

Njegov farmerski put počeo je 2012. godine sa malom farmom od 1.200 koka koje su dnevno nosile oko 1.080 jaja. Postepeno, tržište je samo diktiralo da se farma proširi. Kupci su tražili sve više jaja, a Ljubi nije bilo teško se upusti u dodatni poduhvat i proširi kapacitet farme na 5.000 koka.

Na ideju da razvije posao sa jajima došao je sasvim slučajno. Pošto već dugo godina radi kao komercijalista u firmi koja se bavi proizvodnjom i prodajom piletine, a radilo se o periodu kada je vladala nestašica jaja na bh.tržištu, mušterije u marketima često su ga pitali:

"Vi ste iz srbačkog kraja, poznatog po peradarstvu, da li se tamo mogu naći jaja?"

Ljubi je palo na pamet da nekoliko njegovih prijatelja već tada imaju koke nosilje, te je onda on usput vozio i prodavao njihova jaja upravo onim marketima kojima je dostavljao piletinu. Međutim, kad je država uvela rigoroznije tržišne mjere na ovom polju, on se odlučio da osnuje i registruje vlastitu farmu koja danas proizvodi 4.600 jaja dnevno.

Danas, sve što njegova farma proizvede odmah plasira na tržište. Ne krije da su mu podloga za razvoj tržišta bili dugogodišnji posao komercijaliste i razvijena mreža prodavnica i poznanstava.

Ljubo Aničić: Ključ uspjeha je u kvalitetu

"Svi mali proizvođači više vode računa o kvalitetu. Bitno je da jaje bude kvalitetno, a ne da se ide samo na količinu. Svojim kokama sam pravim hranu i dajem im sve ono što je im je potrebno. Kukuruz uzimam od naših lokalnih proizvođača koji je sigurno kvalitetniji od uvoznog", otkrio je Aničić recept za uspješnu proizvodnju jaja u razgovoru za Agroklub.

Zašto kokoši kljucaju i jedu jaja

Prema njegovim riječima, svakih godinu dana potrebno je obnavljati jato koka, a satisfakcija mu je kaže kada kupci vide na deklaraciji fiksni broj njegovog telefona pa ga nazovu da pohvale jaja.

"Često me kupci nazovu, pitaju šta dajem kokama. Kažu, nema razlike između tvog i domaćeg jajeta", zadovoljno priča on.

Priča, kako se dešavalo da neki ljudi koji razmišljaju da uđu u ovaj posao, čuju za njega pa dođu da pogledaju njegovu farmu koja je urađena po evropskim standardima.

"Nedavno su baš dolazili iz Orašja, gledali su i raspitivali se oko farme. Htjeli bi i oni da probaju", kaže on.

Aničić smatra da se od poljoprivredne proizvodnje, kakva god ona bila, u našoj zemlji može pristojno živjeti, ali samo uz nekoliko uslova.

"To je moguće samo ako taj neko proizvodnji pristupi ozbiljno i napravi kvalitetan proizvod. To naravno košta, skuplje je, ali to potrošač prepozna i takav proizvod uvijek nađe svoje mjesto na tržištu", uvjereno kaže Ljubo iz ličnog iskustva.

Inače, karton od trideset komada jaja košta 6 KM.

Ostati na selu, sloboda je najvrijednija

Ljubo je porodični čovjek i otac četvoro djece. Zadovoljan je svojim poslom, a iako je imao priliku otići u inostranstvo, zagovornik je ostanka u BiH, pogotovo na selu.

"Gdje god da odete, morate raditi, u inostranstvu čak možda i više nego ovdje. Međutim, sloboda je ono najvrijednije, ono čega tamo nema", zaključio je Aničić.