Farma Velibora Popovića proizvešće 4,5 miliona rasplodnih jaja

Farma "Pile-Farm" iz Dvorina kod Srpca sa proširenim kapacitetom na kraju ove godine trebala bi proizvesti oko 4,5 miliona rasplodnih jaja.

To ovu farmu čini najvećim proizvođačem matičnog rasplodnog jata u Republici Srpskoj. Naime, radi se farmi bijelih koka teške linije koje proizvode rasplodna jaja, a koja dalje idu u inkubatorsku stanicu gdje se legu mali pilići za tov brojlera. Cijena koštanja jednog rasplodnog jajeta kreće se između 35 i 45 feninga po komadu.

Reprocentar odakle sve kreće

Velibor Popović, vlasnik "Pile-Farma" kaže da je ovo jedan mali reprocentar odakle sve u peradarskom sektoru kreće, a cijela priča počela je krajem 2004. godine kada je farma za ovu namjenu i osnovana, a prije toga se njegov otac od 1989. godine bavio proizvodnjom tovnih pilića. U 2018. godini farma je proizvela skoro 3 miliona rasplodnih jaja godišnje. Inače, godišnji nivo se poklapa sa eksplatacionim ciklusom koji traje 40 sedmica, a koke u 25. nedjelji starosti počinju da proizvode jaja.

Popović u razgovoru za Agroklub.ba otkriva da bi proizvodnja u ovoj godini trebala dosegnuti broj od 4,5 miliona jaja sa kapacitetom od 27.500 koka plus 8 odsto pjetlova koji pripadaju na taj broj koka.

Takođe, on objašnjava zašto je važno da peradarstvo u BiH ima proizvodnju rasplodnih jaja na svom tlu.

"Ako imate organizovana svoja matična jata na neki način ste amnestirani od carinskih barijera. Na ovaj način se štitimo od carinskih barijera i od ptičijeg gripa. Zatvaranjem granica dolazite u situaciju da morate ugasiti proizvodnju i uvoziti gotovo meso jer ne možete proizvoditi tovne piliće", priča Popović i podsjeća:

"Početkom prošle godine sugerisano nam je da nećemo moći uvoziti, jaja, tovne brojlere i meso iz preko 20 regija u Evropi gdje je zabilježena pojava ptičijeg gripa".

Velibor Popović: Okupljeni oko organizatora proizvodnje cijela priča ima smisla

"Ako bismo proizvodili jaja za slobodno tržište to nema nikakve perspektive jer to nije proizvod koji treba svakom domaćinstvu. U cijelom lancu, okupljeni oko organizatora proizvodnje ta cijela priča ima smisla. Tu je peradarstvo napravilo ogroman iskorak u odnosu na druge grane stočarstva", kaže Popović.

Prema njegovim riječima, peradarstvo je jedna od najuređenijih grana u Bosni i Hercegovini. Popović navodi da na bh. tržištu postoje tri velika igrača, a to su "Brovis" iz Visokog, "Madi" iz Tešnja i "Perutnina Ptuj" u Srpcu. "Pile-Farm" radi eksploataciju jaja isključivo za potrebe "Perutnine Ptuj" koja ima čak 112 kooperanata.

Popović zbog sigurnosti i zagarantovane prodaje rasplodnih jaja savjetuje da je u ovakav posao najbolje ući sa velikom firmom, odnosno "nakačiti" se na neki brend kao što je u njegovom slučaju poznati slovenački proizvođač.

"Oni imaju stabilno snabdijevanje rasplodnim jajima iz naše firme, a mi imao sigurnog kupca", rekao je Popović ističući da je poželjno da organizotor ima sledljivost proizvodnje od početka do kraja.

Matično jato zahtjeva rigorozna pravila

Proizvodnja rasplodnih jaja je zahtjevnija proizvodnja od tova brojlera, jako je precizna, ne trpi improvizacije, potrebna je ozbiljnost u tehnološkom smislu (tehnološke norme i zahtjevi koje treba ispoštovati).

"Proces eksploatacije matičnog jata traje 40 nedjelja i ukoliko napravite grešku u desetoj nedjelji to vam se vuče do kraja. Veterinarsko-sanitarni red mora biti maksimalno ispoštovan, nema ulaza neovlaštenim osobama na matično jato kao i ulazaka na neadekvatan način i bez prijeke potrebe", upozorava Popović i dodaje da se radi o veoma osjetljivim, ali pametnim pticama.

"Ako se svjetlo pali u 8 sati, onda to treba uraditi u 8 sati, ne u 7.50 i ne u 8.10. Ako se danas dijeli 156 grama hrane po koki, toliko mora biti  podijeljeno, ne može biti ni 144 grama ni 148", objašnjava Popović, što dovoljno govori koliko ozbiljan tretman je potreban ovim životinjama.

"Kad se sve ovo ispoštuje normativi se "love" bez problema", jasan je on.

Ponosno Velibor ističe da je matično jato "Pile-Farma" u 2016. godini po svim parametrima bilo je među najboljih deset jata u Evropi, a priznanje mu je uručeno u Mađarskoj.

Popović: Peradarstvo u BiH ne zaostaje za Evropom

Popović kaže da je imao priliku vidjeti farme i klaonice u Evropskoj uniji i da peradarstvo u BiH na osnovu ostvarenih rezultata ne zaostaje za drugim evropskim zemljama.

"Mi često imamo kompleks Evrope. U nekim stvarima smo i korak ispred njih. Ovdje su ljudi vrijedni i dobri, većinom slušaju kad im date upute kako treba da rade. Za peradarstvo u BiH se ne plašim", optimističan je Popović, s tim što napominje da institucionalno u Republici Srpskoj peradarstvo nije dovoljno podržano od resornog ministarstva kao što je to slučaj u Federaciji BiH.

On upozorava da farme u Republici Srpskoj kaskaju u odnosu na Federaciju BiH u tehnološkoj opremljenosti.