• Precizno stočarstvo
  • 31.03.2019. 12:00
  • Primorsko-goranska, Rijeka

Dr.sc. David Blažević: Mogu li domaće životinje proizvoditi električnu energiju?

Pametno/digitalno gospodarenje stadom i pašnjacima jedan je od temeljnih stupova koncepta precizne poljoprivrede, rekao je mladi znanstvenik dr.sc. David Blažević držeći predavanje "Žetva energije u preciznoj poljoprivredi: Mogu li domaće životinje proizvoditi električnu energiju?"

Foto: Arhiva Davida Blaževića/Blanka Kufner
  • 185
  • 21
  • 0

Mogu li domaće životinje proizvoditi električnu energiju? To i još mnoga pitanja postavlja dr.sc. David Blažević, mladi Riječanin čiji životni put je već do sada vrlo zanimljiv, a njegovi interesi upućuju na to da će budućnost biti daleko zanimljivija. Naime, u Ogranku Drenova Gradske knjižnice Rijeka (susjedna Hrvatska, op. ur.) održao je predavanje pod nazivom "Žetva energije u preciznoj poljoprivredi: Mogu li domaće životinje proizvoditi električnu energiju?"

Precizna poljoprivreda koncept je učinkovitog upravljanja resursima i kao takva sastavni je dio treće Zelene revolucije. Često nazivana i 'pametna poljoprivreda' ili 'digitalna poljoprivreda', kao osnovni cilj ima proizvesti 'više s manje', očuvati ekosustav te smanjiti otpad i stakleničke plinove uz optimalno iskorištavanje resursa.

Aktivno praćenje zdravstvenog stanja pojedinih životinja, kvalitete života, stanja nastambi i zdravlja pašnjaka već se naveliko primjenjuje. Životinje su opremljene pametnim uređajima s ugrađenim senzorima koji su najčešće pogonjeni baterijama konačnog radnog vijeka. 

Kako eliminirati potrošne baterije iz sustava preciznog stočarstva? 

Možemo li kretanje domaćih životinja pretvoriti u električnu energiju i koristiti je za bilježenje svih vitalnih parametara stada? Cilj projekta ENTRAP (engl. Energy Harvesting in Precision Agriculture Applications), koji je bio izložen u ovom kratkom znanstveno-popularnom predavanju, je odgovoriti upravo na ta pitanja.

Ubrzani razvoj učinkovitosti digitalnih procesora i komunikacijskih tehnologija, posebice 'IoT'-a (engl. Internet of Things), omogućuje umreženost od 'polja do stola' i praćenje stanja svake pojedine proizvodne stavke u stvarnom vremenu kao i potpuno robotizirane autonomne farme”, kaže dr.sc. David Blažević. “Ovo nisu scenariji budućnosti već sadašnjosti, a stočarstvo je sastavni dio ovog koncepta. Pametno/digitalno gospodarenje stadom i pašnjacima jedan je od temeljnih stupova koncepta precizne poljoprivrede”, pojašnjava.

Mladi znanstvenik istraživanje će nastaviti u Finskoj 

U cilju podupiranja razvoja zajednice i inovacija, Gradska knjižnica Rijeka ostvarila je suradnju s mladim riječkim znanstvenikom. U prostoru knjižnice na Drenovi u sat vremena čuli smo mnogo o prednostima digitalne poljoprivrede te o primjeni tehnologije u stočarstvu. Više puta je spominjana štetnost baterija u smislu loše reciklaže, a upravo je to jedan od problema koji dr. Blažević pokušava riješiti. Osim toga, na originalan način opisao je i sve veću koncentraciju ljudi na planeti.

"Prema procjenama, do 2050. godine, Zemlju će nastanjivati 9,7 milijardi ljudi. Danas nas ima oko 7,6 milijardi, a da se svaki čovjek rasporedi na jedan kvadratni metar, zajedno bi pokrivali površinu veličine 87.6 km2 što je zaista zanemarivo malena točka na globusu", objasnio je. No, s obzirom na ubrzano povećanje broja stanovništva te na nebrigu o planeti, smatra da je izuzetno važno učinkovito upravljati resursima, a to je bit precizne poljoprivrede.

Zanimljiv primjer primjene tehnologije u pametnoj poljoprivredi, kojoj je cilj proizvesti više s manje, je primjena drona. "Bespilotska letjelica pomoću specijalnih kamera snima termalne mape polja ili voćnjaka i precizno određuje prostor kojem je potrebna određena količina vode. Na taj se način pravilno raspoređuju resursi, a voda je usmjerena gdje je zaista i potrebna. Ima slučajeva gdje nije potrebno navodnjavanje cijelog polja već samo pojedinih dijelova te primjena drona omogućuje optimalno iskorištavanje vode kao važnog resursa kojeg ćemo morati sve više čuvati", naveo je dr. Blažević.

Spomenuo je i zanimljiv projekt virtualnog ograđivanja pašnjaka čime bi se izbjegle fizičke ograde, što znači manji trošak za stočara, ali i manje otpada. “Životinje se ograđuju virtualno na kompjuteru, pomoću digitalnih koordinata. Na ogrlici imaju uređaj sa zvukom, vibracijom i električnim šokerom, a postepeno shvaćaju gdje stoji ‘nevidljiva ograda’. Moj projekt ENTRAP, na hrvatskom ‘Žetva energije u preciznoj poljoprivredi’, ide u smjeru eliminiranja potrošnih baterija na ogrlicama s konačnim ciljem smanjenja otpada i stakleničkih plinova te na taj način očuvanja ekosustava”, ističe dr. Blažević. Dalje navodi da se u sljedećih desetak godina predviđaju potpuno autonomne robotske farme, a u toj tehnologiji prednjači japanski proizvođač digitalnih procesora Fujitsu.

Precizno stočarstvo

Preciznim stočarstvom se u stadu rano mogu detektirati različite bakterije i virusi, čime se na vrijeme može pomoći bolesnoj životinji. Sistem koji prati zdravstveno stanje životinje, integriran je u njihovim ogrlicama. Takve ogrlice mogu pokazati i je li životinja pod stresom, ali i provjeriti razinu stvaranja stakleničkih plinova koja se onda može smanjiti i staviti pod kontrolu.

U Evropskoj Uniji danas postoji blizu 350 miliona domaćih životinja. U budućnosti će više od polovice koristiti uređaje s potrošnim baterijama. Moj projekt, inspiriran tijekom rada na istarskoj farmi, svakako bi bio rješenje navedenog problema", ističe dr. Blažević.

“Istraživanje u sklopu projekta ENTRAP omogućilo bi primjenu autonomnih uređaja u stočarstvu koji bi se napajali pretvorbom energije kretanja životinja u električnu energiju. Slična su istraživanja rađena na ljudima - od pametnih ruksaka, do cipela i najnovijeg dostignuća - prvog implantanta za pogon 'pejsmejkera' koji koristi kretanje krvi u žilama da bi proizvodio električnu struju, za što nije potrebna nikakva baterija" pojašnjava.

Predavanje je održao u ogranku Gradske knjižnice Rijeka 

Ovaj mladi riječki znanstvenik istraživanje će nastaviti daleko na sjeveru, u Finskoj. Na Sveučilištu Tampere koje broji 35 hiljada studenata, Blažević će tijekom tri godine pokušati viziju pretvoriti u djelo. Provodit će mnogo vremena sa životnjama bilježeći njihova kretanja te analizirati podatke. Dugotrajan i opsežan posao koji bi trebao donijeti mnogo dobrobiti za čovječanstvo novi je izazov u njegovom životu, ali i životu cijele obitelji.

Tko je zapravo David Blažević?

David Blažević diplomirani je inženjer strojarstva koji je 2014. god. doktorirao na Tehničkom Fakultetu Sveučilišta u Rijeci pod mentorstvom prof. Saše Zelenike na temu prikupljanja niskorazinske energije vibracija iz okoliša (engl. Energy Harvesting). Kao istraživač pri Laboratoriju za precizno inženjerstvo Tehničkog fakulteta u Rijeci i Centru za mikro i nanoznanosti i tehnologije, Sveučilišta u Rijeci, sudjeluje je u tuzemnim i međunarodnim znanstveno-istraživačkim projektima. Nakon akademske karijere zapošljava se na kozarskoj farmi Drijade (Šumber) gdje sudjeluje u svim poslovima vezanim uz brigu za stočni fond farme, ispašu kozjeg stada i proizvodnju mljekarskih proizvoda. Ovdje se upoznaje s temom virtualnog ograđivanja i precizne poljoprivrede te provodi nezavisno istraživanje u vidu objedinjavanja ovih tema s temom svog doktorata.

Dobitnik je Marie Skłodowska Curie individualne istraživačke stipendije u sklopu Horizon 2020 okvirnog programa EU za 2018. god., a istraživanje će od 2019-2022 provoditi na Sveučilištu u Tampereu (Finska). Već deset godina djeluje kao DJ na regionalnoj klupskoj i festivalskoj sceni pod pseudonimom Dr. Smeđi Šećer. Sretno je oženjen i otac dvoje prekrasne dječice.


Tagovi

Precizno stočarstvo David Blažević Energija Digitalna poljoprivreda Gospodarenje stadom Virtualna ograda Pametna poljoprivreda


Autorica

Blanka Kufner

Blanka Kufner

Blanka je završila Upravno pravo i Menadžment u turizmu. Radila je 15 godina u državnoj upravi, niz godina bila privatni iznajmljivač turističkog smještaja, trenutno zaposlena u turističkoj agenciji, odnedavno upisana u Upisnik šumoposjednika. Tečno se služi engleskim i poljskim jezikom u govoru i pismu, a još od školskih dana voli pisati.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi