• Gatačko govedo
  • 31.07.2017. 10:00

Autohtono Gatačko govedo je blago bh baštine

U vrijeme Austrougarske monargije, savremenim metodama i uzgojno selekcijskim radom kreirana je slika stočarskog fonda. Tada su nastale i neke nove autohtone pasmine goveda

Foto: Pixabay/Pixel-Sepp
  • 4.042
  • 170
  • 0

Nakon što je Austrougarska monarhija 1878. godine zaposjela područje BiH tadašnji društveno-politički, privredni i kulturni život ovdašnjeg stanovništva se mnogo izmjenio, a ostaci takvog života vidljivi su i danas. Niti poljoprivreda nije bila izuzetak, tačnije govedarstvo, tadašnjim savremenim metodama i uzgojno selekcijskim radom kreirana je slika stočarskog fonda u narednim godinama, a nastale su i neke nove autohtone pasmine goveda.

Brdsko planinsko područje BiH sa surovom kontinentalnom klimom kreiralo je otporna, izdržljiva i sa skromnim potrebama goveda poput Buše, što je Austrougarima idealno poslužilo u uzgojno selekcijskim programima unapređenja govedarstva, posebno povećanja prinosa mesa i mlijeka

Autohtono Gatačko govedo

S ciljem unapređenja bosanskohercegovačkog govedarstva austrougarska vlada u BiH je poslala renomiranog stručnjaka prof. dr. Leopolda Adametza kako bi napravio i predložio daljnje smjernice. Tim povodom je i formirana stočarska stanica u Gacku 1887. godine, gdje se u uzgojno selekcijskom programu govedo Buša križala prvo sa sivim alpskim govedom viptalske pasmine, a poslije i sa bikovima montofolskog goveda. U prvoj godini rada stanice uvezeno je 300 bikova sivog alpskog goveda viptalske pasmine. Rezultat programa je bilo autohtono bosanskohercegovačko Gatačko govedo koje je poslije II Svjetskog rata činilo oko 90% cjelokupnog fonda goveda na ovom području. Stočarska stanica u Gacku je imala i edukativni program za mlade farmere, koji su besplatno pohađali teorijsku i praktičnu nastavu tri godine, a za uzvrat su bili obavezni osnovati vlastitu farmu, tako da se Gatačko govedo vrlo brzo proširilo na područje srednje Bosne, Crne Gore i prostora Dalmacije.

Otporno i izdržljivo govedo sa skromnim potrebama

Brdsko planinska područja oko 1.200 m nadmorske visine kontinentalne klime sa vrlo oštrim zimama i niskim temperaturama su idealna područja za vrlo adaptibilno Gatačko govedo. Masa tijela ovog goveda je cca: 470-500 kg, visina grebena 125 cm, dužina trupa 150 cm, prirast od 0,9 kg kod ženskih pa preko 1,2 kod muških jedinki. Period prvog pripuštanja kreće se od 15 do 22 mjeseca, a prosječna težina novorođene teladi je oko 34 kg. Pored specifičnih morfoloških karakteristika, Gatačko govedo se odlikuje i specifičnim proizvodnim karakteristikama.

Prosječan proizvodni vijek gatačkog goveda je 7-8 (zabilježeni su primjeri i do 15 laktacija). Proizvodnja mlijeka je oko 3.600 kg na farmi, sa 3,9% masti i 3,4 bjelančevina, a mlijeko se najviše koristi kao sirovina za proizvodnju nadaleko poznatog gatačkog kajmaka.

Gatačko govedo danas

Gatačko govedo je zasigurno živo blago bosanskoheregovačke autohtone baštine, što su austrougari primjetili još prije 100 godina, kojem bi se trebalo posvetiti mnogo više pažnje, ali i zaštite. Prvobitna stočarska stanica gdje je i nastalo Gatačko govedo danas je izgubila prvobitnu namjenu, te je prešla u privatno vlasništvo, odnosno farmu. Procjenjuje se da se danas uzgaja oko 8.500 jedinki Gatačkog goveda na prostoru Gacka, Nevesinja, Bileće, Berkovića i Kalinovika.

Foto: Pixabay/Pixel-Sepp


Povezana stočna vrsta

Govedarstvo

Govedarstvo

Govedarstvo, predstavlja najznačajniju granu poljoprivredne proizvodnje. Govedarska proizvodnja uključuje i proizvodnju mesa, to jest, tovna goveda.  Reprodukcija goveda... Više [+]

Govedarstvo

Govedarstvo

Govedarstvo, predstavlja najznačajniju granu poljoprivredne proizvodnje. Govedarska proizvodnja uključuje i proizvodnju mesa, to jest, tovna goveda.  Reprodukcija goveda... Više [+]

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo

Svinjogojstvo predstavlja granu stočarstva kojoj je cilj proizvodnja i snabdijevanje tržišta svinjskim mesom i drugim proizvodima. U današnje vrijeme posebna se pažnja posvećuje... Više [+]

Tagovi

Austrougarska monarhija Govedarstvo Stočarstvo Stočarski fond Pasmina Buša Leopold Adametz Gako Gatačko govedo Farmeri Morfološki Laktacija Mlijeko Kajmak Baština Zaštita Farma Uzgoj.


Autor

Adi Pašalić

Više [+]

Magistar Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.