Aleksandar i Snježana Mijatović napustili grad i sada u Šušnjarima prave mliječne proizvode po receptu iz Australije

Mlijeko, kefir, surutka, sir u maslinovom ulju i biberovom zrnu, sa začinima od bosiljka, rumžarina, mente i drugim okusima koje proizvode Aleksandar (31) i Snježana (30) Mijatović iz Šušnjara kod Laktaša uveliko su se pročuli u tom kraju.

Mladi bračni par Mijatović, roditelji dvoje djece, prije nekoliko godina stekli su diplome Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci, a uskoro planiraju završiti i master studije za ruralni razvoj. Obrađuju 120 dunuma zemljišta i svake godine povećavaju proizvodnju mlijeka i mliječnih prerađevina, piše EuroBlic. 

Organizirati prodajno mjesto u Laktašima ili Banjaluci

Mijatovići svoje proizvode dostavljaju na kućni prag, a mnogi dolaze u njihovo domaćinstvo po mlijeko, sireve i druge mliječne proizvode.

"Volio bih da se, na opštinskom nivou, uredi plasman domaćih proizvoda. Kada bismo u gradu, u Laktašima ili Banjaluci, imali po jedno mjesto za dostavu robe, to bi nam bitno olakšalo posao", pričaju Aleksandar i Snježana. Napominju da krave hrane travom, sijenom, žitom i drugom stočnom hranom sa čistih livada i zato je njihovo mlijeko sa više od šest posto masti, neuporedivo kaloričnije nego industrijski obrađeno.

Djeda Milenko je "kriv" za sve

Aleksandar je odrastao u porodici gdje su se svi bavili poljoprivredom, prvenstveno proizvodnjom jagoda, paprike, paradajza, kupusa, a uvijek su imali staju punu stoke.

"Djeda  Milenko je želio da upišem poljoprivredni fakultet i to sam učinio. Diplomirao sam na agrarno-ekonomskom odjeljenju. Bio sam prva generacija. Snježana je diplomirala smjer ruralni razvoj. Ona je generacija poslije mene, a upoznali smo se na fakultetu. Zajedno smo upisali master studije ruralnog razvoja i sada smo pri kraju i tog stepena obrazovanja, ali ni to neće promjeniti naše opredjeljenje za život u selu", ispričao je Aleksandar dodavši da imaju veoma loša iskusta sa državnim poslom koji su radili nakon fakulteta.

"Shvatili smo da nam nesigurni i loše plaćeni poslovi uz visoke troškove u gradu ne mogu obezbjediti normalan život, posebno sa djecom. Odlučili smo se za povratak na porodično imanje", prisjeća se Aleksandar.

Rade po receptima iz Australije

On i Snježana su iskoristili projekat samozapošljavanja mladih agronoma u poljoprivredi, konkurisali kod resornog ministarstva RS, dobili novac koji je za njih, kažu, predstavljao presudan faktor.

"Prvo smo počeli da se bavimo ovčarstvom, dobio sam od bake 11 ovaca i dogurali do stotinu. Oprobali smo se i u proizvodnji ljekovitog bilja, povrću… Na kraju smo se opredjeli za krave i mlijeko. Primjenjujemo dio znanja sa fakulteta, recepte dobijamo od brata Nikole iz Australije koji je po struci magistar informatike, ali ima stado ovaca i proizvodi domaći kajmak i sir", kaže Aleksandar i dodaje da bi voljeli da u Šušnjarima i drugim selima ima još mladih porodica, koji bi išli u istom smjeru.

"Problemi postoje, loš genetski potencijal stoke, dotrajala mehanizacija, nedostatak radne radnika, ali se i to može prevazići", smatra Aleksandar.  

Ugošćuju djecu da vide život na selu

Mijatovići često ugoste djecu koja dolaze kako bi vidjeli kako se živi na selu, proizvodi hrana i uzgaju krave.

"Srećni smo kada nas posjete mališani, kada odgovaramo na njivova znatiželjna pitanja, ali smo zaprepašteni saznanjem da mnogi, čak desetogodišnjaci iz gradova nikada prije nisu vidjeli kravu, nisu sa ovom životinjom došli u kontakt",  kaže Aleksandar.

Ogledni primjer mladim generacijama

"Njihovo lijepo uređeno domaćinstvo, u kojem još žive Aleksandrova majka Rada i baka Ljubica, ima status oglednog koje drugima, posebno mladima, služi za primjer", kaže laktaški načelnik Ranko Karapetrović. 

Smatra da šalju jasnu poruku svojoj generaciji, koja poslije sticanja diploma na fakultetima nema posla niti vidi mogućnosti da egistenciju obezbjedi pokretanjem vlastitog biznisa. U Opštini Laktaši uvjeravaju i da su oni putokaz i za razvoj seoskog turizma.