Raž

Raž raste u sjevernim krajevima gdje druge žitarice slabo uspijevaju ili se uopšte ne mogu uzgojiti. Sadrži dovoljno bjelančevina koje omogućuju pravljenje spužvastog hljeba, koji je hranjiv, specifičnog ugodnog okusa, manje probavljiv od pšeničnog, ali zato duže čuva svježinu i preporučuje se za prehranu dijabetičara jer sadrži manje škroba od pšeničnog kruha.

Raž u smjesi s grahoricom, graškom ili nekim drugim kulturama daje kvalitetnu ranu zelenu krmu za prehranu domaćih životinja. Slama raži koristi se za izradu pletarskih proizvoda i papira, a i za izradu građevnog materijala. Zrno raži može se koristiti za proizvodnju alkohola, škroba i sirupa. U klici raži ima puno bjelančevina, masti, šećera i vitamina kao i mineralnih tvari, pa se upotrebljava u prehrambenoj industriji za proizvodnju posebnih visokovrijednih hranjivih sastojaka.

Morfološka svojstva raži

Najčešće razvija 4 primarna korijenčića, a sekundarno korijenje može rasti u dubinu do 2,5 m i ima veliku usisnu snagu. Stabljika se sastoji od 4–6 nodija (koljenaca) i internodija (međukoljenaca), šuplja je, pa poliježe, u visinu naraste od 60–2,5 m, presvučena je voštanom prevlakom, može imati ljubičastu nijansu i pri vrhu je obrasla dlačicama. List je također prekriven voštanom prevlakom i sitnim dlačicama. Klas je dugačak 10–15 cm, klasa dosta rano, ali ima dugo razdoblje klasanja, cvatnje i oplodnje. Raž se oprašuje pomoću vjetra. Zrno je izduženo, na površini naborano, s jasno izraženom dubokom brazdicom, a boja mu može biti zelenkasto-plava, žučkasta do ljubičasta. Masa 1 000 zrna iznosi oko 40 g, a hektolitarska težina oko 70 kg. Vegetacija je duga oko 280 dana.

Agroekološki uvjeti za uzgoj raži

Temperatura i svjetlost

Raž nema većih zahtjeva prema temperaturi. Ona uspijeva u hladnijim područjima. Minimalna je temperatura za klijanje sjemena oko 1 °C, praktični je minimum oko 4 °C, kad raž puno bolje i brže klija, a optimalna temperatura za klijanje iznosi 25 °C. Temperature potrebne za vegetativni porast, oblikovanje vegetativnih i generativnih organa, cvatnju, oplodnju i zriobu kreću se između 10–20 °C. Bez snježnog pokrivača može izdržati i do -35 °C. Raž pripada biljkama dugog dana. Za pravilan rast i razvoj traži dosta svjetla, koje se može osigurati optimalnim sklopom i dobrim rasporedom biljaka.

Voda i tlo

Raž ne troši puno vode za stvaranje suhe tvari, odnosno, otporna je na sušu. To joj omogućuje dobro razvijen korijenov sistem, koji može crpiti vodu iz dubljih slojeva tla, zatim građa stabljike i lišća (voštana prevlaka, dlačice) i dobro korištenje jesenje i proljetne vlage. Važno je da u jesenjem razdoblju u vrijeme busanja ima dovoljno vlage u tlu. Najviše vode raž treba u vrijeme vlatanja, klasanja i u početku nalijevanja zrna. Može se uzgajati na različitim tipovima tla. Uspijeva na pjeskovitim, tresetnim i težim tlima, na brdskim i planinskim područjima i na slabo plodnim i pjeskovitim tlima.

Agrotehnika u proizvodnji raži

Plodored i izbor parcele

Raž se uzgaja u plodoredu, posebno na slabo plodnim tlima. Dobre pretkulture su zrnate mahunarke, okopavine gnojene stajnjakom, krmne kulture, uljarice (uljana repica, suncokret), a i druge kulture koje se ranije skidaju i ne ostavljaju velike žetvene ostatke.

Obrada i priprema tla za sjetvu

Nakon ranijih pretkultura obavlja se oranje strništa, ljetno oranje i predsjetveno oranje. Ore se do 30 cm dubine. Osnovnu obradu, osnovno oranje obavlja se 15-ak dana pred sjetvu. Ako se zbog bilo kojih razloga ore neposredno pred sjetvu, u pripremi tla treba koristiti agregate koji će moći dovoljno zbiti tlo, a sjetveni sloj učiniti rastresitim, dobre strukture i homogenim.

Gnojidba

Količina mineralnih gnojiva ovisi o plodnosti tla i planiranom prinosu. Na lakšim, pjeskovitim tlima može se koristiti stajski gnoj i mineralna gnojiva. Na plodnijim tlima gnojidba se obavlja samo mineralnim gnojivima. Na prosječno plodnim tlima, za prirod od oko 5 t/ha treba osigurati oko 130 kg/ha azota i 80-100 kg/ha fosfora i kalija.

Njega usjeva

Njegu i zaštitu raži treba sprovesti kao i za pšenicu. Suzbijanje korova u raži lakše je nego u pšenici jer raž brže klija i niče, brže i bolje busa, ima brži porast i visoku stabljiku, pa dobro guši korove. Ipak, korove treba suzbijati herbicidima. Raž u proljeće brže starta, pa treba ranije intervenirati s prihranom.

Sjetva raži

Optimalan agrotehnički rok za sjetvu raži je druga polovica septembra. Sije se sijačicom u redove na razmak od 10 cm. Ne smije se preduboko sijati, najpovoljnija je dubina 3–4 cm. Na lakšim pjeskovitim i sušnim tlima sije se dublje, a na težim, vlažnijim i hladnijim tlima pliće. Količina sjemena za sjetvu ovisi o gustoći sklopa, kvalitetu sjemena, o pripremi tla i vremenu sjetve.

Žetva raži

Ako ne želimo koristiti cijelu slamu raži, žetvu obavljamo kao i žetvu pšenice, ali heder treba podignuti na više jer je stabljika raži visoka i elastična, pa bi moglo doći do zagušenja u radu kombajna.

Izvor:

• Prof. dr. sc. M. Gagro; Ratarstvo obiteljskog gospodarstva – Žitarice i zrnate mahunarke; 1997.

Raž jara sije se od 10. septembra do 1. oktobra. Izvodi se jedno oranje na 15 – 25 cm i gnoji s oko 200 – 300 kg/ha azota NPK 15:15:15 po oranju. Od dopunske obrade izvodi se jedno ili dva tanjuranja i drljanje. U mehanizovanoj sjetvi koristi se oko 180 – 220 kg/ha sjemena na razmak 12 – 15 cm i dubini od 2,5 – 4 cm. Za ručnu sjetvu koristi se oko 220 – 250 kg/ha sjemena. Prihranjuje se sa 150 – 200 kg/ha KAN-a. Žetva se obavlja kombajnima.

Raž ozima od svih žitarica jedina podnosi najniže temperature. Raste u sjevernim krajevima gdje druge žitarice slabo uspijevaju ili se uopšte ne mogu uzgojiti. Optimalan agrotehnički rok za sjetvu raži je kraj septembra do sredine oktobra. Dubina sjetve 1-2 cm u fino pripremljeno tlo. Norma sjetve 200-300 klijavih zrna/m2 (ca. 80-90 kg/ha). Uglavnom se koristi za proizvodnju brašna. Prinosa može bti i do 7 t/ha.

Ozima raž ima diploidne i poliploidne kultivare. Za zelenu krmu treba koristiti diploidne populacije i kultivare, nježnije stabljike i bogatije lišćem koji jače nabusavaju. Ozimu raž je bolje koristiti u smjesama s ozimim graškom ili grahoricama u različitim omjerima sjetve i rokovima korištenja, ovisno o cilju proizvodnje i načinu korištenja. Za ranije korištenje prikladnije su smjese s povećanim udjelom raži u smjesi, dok su za kasnije korištenje prikladnije smjese s povećanim udjelom mahunarki.

Raž ozima diploidna je žitarica izgledom slična pšenici. Za razliku od pšenice, raž ima duža i tanja zrna, a boja joj varira od žućkasto-smeđe do sivkasto zelene. Vlatanje i klasanje je 40 – 50 dana nakon kretanja vegetacije u proljeće. Cvjetanje traje 10 – 15 dana, nakon pune zrelosti zrno je dormantno 20 – 30 dana. Sjetva ozime raži

Ima dormantno sjeme, pa se za sjetvu uzima prošlogodišnje. Međuredni razmak je 10 – 12 cm, dubina sjetve je 2 – 2,5 cm na teškim i vlažnim tlima, a na lakšim i suhim tlima 5 – 6 cm. Na metru kvadratnom može se zasijati 350 – 400 biljaka (130 – 180 kg/ha). Rok sjetve u nizinama je krajem septembra, a u brdskom području početkom septembra.