Kako pripremiti neko domaćinstvo za seoski turizam?

Krajem proljeća, na kratko smo osjetili olakšanje i pomislili da se situacija korona virusom stišava. Počeli smo planirati ljetovanja na moru, međutim nagli zaokret na gore mijenja mnogima planove, a ipak bi da negdje ljetujemo, da otputujemo.

Evo prilike za seoski turizam. Ako se neko dvoumi ili je nekad planirao ulagati u ovu vrstu turizma, sad bez dvojbe može da investira u nju. Svakodnevno nam pristižu raznorazne informacije, ne znamo više šta je laž, a šta istina, ali jedno znamo sigurno stanovništvo u vrijeme pandemije posvećuje više pažnje zdravoj ishrani, više boravi u prirodi i posjećuje izletišta. Izuzetna je prilika ako imate uslove pokrenuti ili preurediti svoje imanje za seoski turizam.

Kako krenuti?

U početku se može krenuti sa manjom površinom, sa ili bez par kreveta za noćenje, sa ponudom domaće hrane. Mnoge zanima život i rad na selu. Pojedine goste ne zanima samo razgledanje prirode i imanja, neki bi se željeli uključiti u sam rad pojedinih radnji npr. mnogi žele probati voziti traktor, kositi ručno kosom, kupiti sijeno, musti kravu, plesti, tkati itd. Sve se to može predstaviti i markentinški uobličiti na obostranu korist i zadovoljstvo. Sve je više ljudi koji žele proizvoditi hranu za sebe, a ne znaju kako bi to počeli. Možete održati čak i neke kurseve o proizvodnji zdrave hrane, te kurseve iz kućne radinosti (vezenje, pletenje, heklanje, tkanje itd.) u sklopu turističkog aranžmana. Mnogo je pozitivnih primjera seoskog turizma i kod nas i u okruženju, treba samo malo biti kreativan i dosjetljiv. Brojni su primjeri veoma uspješnih ljudi i domaćinstava u seoskom turizmu.

Možete čak jedan dio postaviti kao izložbeni za satro posuđe, posteljinu, ručne radove, narodnu nošnju, oruđa da bude autentično kako bi bili što primamljiviji.

Osmislite i mogućnosti za izlete i rekreaciju

Pored smještaja, hrane, okoline, treba osmisliti i mogućnosti za izlete i rekreaciju, da bi se gost dobro osjećao i uživao.

Evo par savjeta za ona poljoprivredna gazdinstva koja dakle imaju već zasnovanu poljoprivrednu proizvodnju, a žele da se posvete i u ruralnom turizmu izdavanjem soba i primanjem gostiju.

Kao prvo mora da se razdvoji ekonomsko dvorište od kuće i dvorišta koje će koristiti gosti, jer ako domaćin posjeduje neku farmu da se neugodan miris ne širi do soba gdje će biti smješteni gosti. Postoje i sredstva koja nakon tretiranja stajnjaka djelimično neutrališu miris. Ekonomsko dvorište možete odvojiti nekim zidovima građenim od starinskog materijala (pečene cigle i slično) te uz njega posaditi neke puzavice da sve bude podređeno uživanju i da sva čula uživaju. Za svaku gradnju ograde ili sličnog koristiti prirodne materijale npr. ograde drvene od oblica, pruća i sl.

Ukrasno bilje i grmove treba saditi u skladu sa prostorom, uvijek je bolje saditi i ekonomski isplative ukrasne grmove npr. lješnjak jer njegova krošnja pravi hlad, plodove konzumiramo, a ujedno je i dekorativan, zatim jorgovan, jasmin osim što su dekorativni šire opojni miris.

Travnjak je osnova svih uređenih dvorišta pa se njemu treba posvetiti posebna pažnja. Takođe se o otpadu treba voditi posebna briga. Poželjno bi bilo razvrstavati organski od neorganskog otpada da domaćin ima razvijenu ekološku svijet koju će prenositi na goste. U određenom uglu svog imanja bilo bi dobro da sakuplja organski otpad i da na taj način pravi kompost - organsko đubrivo.

Uvođenjem seoskog ili ruralnog turizma poljoprivredna gazdinstva bi sebi obezbijedila dodatni izvor prihoda. Ovakav vid turizma utiče na razvoj i očuvanje ruralnog područja i sela u opšte sa svim svojim vrijednostima, a zar nam to nije cilj - očuvanje lokalnog identiteta, tradicije i običaja?