BiH je već predugo samo u šansi za razvoj zelene ekonomije, iako postoje i određeni izuzetci, izgradnje vjetroelektrana, proizvodnje el. energije korištenjem solarnih panela, certificiranje kompanija za organski uzgoj i sl. No to je opet pod posredstvom i finansiranjem stranog kapitala.
Kako uspostaviti uravnotežen sistem poljoprivredne proizvodnje ne narušavajući osnovne principe ekosistema? Kakve su šanse i perspektive eko proizvodnje? Kako iskoristiti poljoprivredu za uspostavljanje obnovljivih izvora energije, te kakva je uloga lokalne samouprave neka su od osnovnih pitanja na koja se odgovor tražio na konferenciji i sajmu "Zelena ekonomija u BiH" - mogućnosti i šanse.
Organizator konferencije i sajma Fondacija Heinrich Böll Stiftung uz prisustvo zamjenika ambasadorice SR Njemačke u BiH Christian Sedata privukao je veliki broj eko proizvođača i zainteresovanih učesnika panel diskusija, radionica i promotora tzv. zelene ekonomije. Ovo je prvi događaj ovakvog tipa u Visokom, i zasigurno će uroditi novim kontaktima, planovima i suradnjama sa lokanom samoupravom, naročito kada su u pitanju organski proizvođači, obnovljivi izvori energije i energetska efikasnost.
U uvodnim riječima na samom otvaranju direktorica Fondacije Marion Kraske iskazala je zadovoljstvo, smatrajući da ovakvi događaji sa vrlo aktuelnom temom umnogo pomažu razvoju koncepta ideje zelene ekonomije. Ovaj pojam je još uvijek pomalo i nejasan mnogim proizvođačima, pa tako u neformalnom razgovoru sa učesnicima izložbenog dijela sajma dalo se zaključiti da zelena ekonomija prvo asocira na ekologiju, žaštitu okoliša i slično. Djelimično to i jeste tako, ali u vezi sa poljoprivredom dobiva sasvim novi identitet.
Ovo je prvi događaj ovakvog tipa u Visokom, i zasigurno će uroditi novim kontaktima, planovima i suradnjama sa lokanom samoupravom.
U suštini zelena ekonomija predstavlja iskorištavanje prirodnih resursa u svrhu zapošljavanja, proizvodnje i podizanje standarda ne narušavajući osnove ekosistema. U praksi to znači proizvesti eko proizvod, npr. jabuku čija tehnologija proizvodnje niti u jednom segmentu ne narušava okolni ekosistem, zemlju, vodu, zrak i ostale jedinke ekosistema. Također ne mora nužno biti vezano za poljoprivrednu proizvodnju, zelenom ekonomijom se mogu osigurati novi poslovi kroz stvaranje energije kroz obnovljive izvore, iz biomase, vjetroelektane, solarni paneli, reciklirani otpad i sl., a dobit je dvostruka i ekonomska i ona osnovna zaštita životne sredine.
Strani investitori, kompanije, fondacije i politička elita u pogledu poljoprivrede i obnovljivih izvora energije u BiH imaju pozitivan stav i iskazuju ogroman interes. Ostaje nejasno kako domaće strukture vlasti nisu prepoznale prednosti čiste okoline, izvora pitke vode, ogromnih raspoloživih poljoprivrednih površina, planina, jezera, rijeka u konceptu zelene ekonomije.
Ostaje utjeha da je to vrlo zahtjevna i skupa investicija za zemlju poput BiH. U biznisu nema opravdanja, BiH je već predugo samo u šansi za razvoj zelene ekonomije, iako postoje i određeni izuzetci, izgradnje vjetroelektrana, proizvodnje el. energije korištenjem solarnih panela, certificiranje kompanija za organski uzgoj i sl. No to je opet pod posredstvom i finansiranjem stranog kapitala.
Zelena ekonomija predstavlja iskorištavanje prirodnih resursa u svrhu zapošljavanja, proizvodnje i podizanje standarda ne narušavajući osnove ekosistema.
Opravdanje onda postoji u smislu osiguravanja novih poslova, jačanje ekonomije, podizanje standarda življenja, očuvanje okoliša i proizvodnje eko proizvoda. Konferencija i sajam "Zelena ekonomija u BiH" - mogućnosti i šanse bila je odlična prilika svim onim kojima je pojam zelena ekonomija bio nejasan da se detaljnije upoznaju sa ovim konceptom gosodarstva, a svakako i prilika za uspostavljanje novih poslovnih kontakata sa preko 30 izlagača iz cijele BiH u oblasti organske proizvodnje i iskorištavanje obnovljivih izvora energije.
Kako je to izgledalo pogledajte u fotogaleriji.
Fotoprilog
Tagovi
Autor