Vinari iz cijele regije stigli u Sarajevo: Među njima i "vinski pionir" Jugoslavije

Jedan od najvećih festivala vina i gastronomije u Bosni i Hercegovini, "Sarajevo Wine Fest" otvoren je sinoć krcatoj sali hotela "Radon Plaza". Vinski događaj okupio je više od 70 izlagača iz zemlje i inostranstva, koji predstavljaju više od 290 vrhunskih etiketa vina.

Stigao i prvi vinar Jugoslavije

Iz susjedne Hrvatske u Sarajevo je ovim povodom stigao i prvi privatni vinar u Jugoslaviji, Ivan Enjingi, sa svojim vinima iz Kutjevačkog vinogorja. Manifestaciju prati od samih njenih početaka i kaže da je vidljiv veliki napredak kako organizacije tako i regionalnih vinara.

"S velikim zadovoljstvom pratim ovaj opći napredak, kad se sjetim tih davnih godina kad sam bio klinjo jedan, sami Stanko Čurin i ja na tržištu u Jugoslaviji, a onda svake godine po jedan, dva, sada ih je sve više i jako sam sretan da nisam sam, jer je puno dobrih vinara", ocjenjuje vlasnik vinarije Enjingi.

Poznati prvi privatni vinogradar u bivšoj državi, promocije je radio širom svijeta. Zadnjih godina drži se najviše regiona. Kada je riječ o autohtonim bh. lozama, navodi kako prilagodba žilavku i blatinu čini puno boljima, pitkijima nego što su nekada bila.

"Ja sam još kao maloljetan počeo, samostalno 1957. godine, sadio i pravio vino. Siguran sam da su se onda proizvodila bolja vina nego danas, jer su bila ekološka i ja tu tradiciju slijedim i dalje, imam dokumentirano 37 godina moje ekološke proizvodnje. Da bi bili zdravi, duže živjeli, moramo misliti o tome šta jedemo i pijemo", poručuje Enjingi dodavši kako vino je zdravo samo ako je grožđe zdravo proizvedeno.

Vino ima prođu u Bosni

I istarska vinarija Valenta Family Wine, koja je relativno skoro izašla sa komercijalnom proizvodnjom, glavni grad BiH vidi kao dobro tržište. Vlasnik, Valter Valenta, priča nam da vina rade od pamtivijeka, ali je tek 2017. godine bila prva komercijalna berba.

"Vino su radili i moj djed i tata i svi, ali nismo htjeli prije da podijelimo, a onda smo vidjeli možda bi bilo dobro da i drugi kušaju naša vina i onda smo odlučili izaći na tržište. Potražnja nas je primorala da svake godine povećavamo proizvodnju", pohvalio se Valenta, dodavši kako su došli do 50.000 boca godišnje.

Rade četiri vrste vina za sada, Malvazija, Sauvignon bijeli, Teran Terre di Paradiso i Muškat bijeli. Na ovom vinskom festivalu su treći put.

"Vidim da ljudi traže, kušaju, da se mijenja tržište, vino ima prođu, i vidim da vinoljubaca ima i u Bosni. Hrvatsku smo pokrili, ovdje u BiH smo prisutni par godina, također u Srbiji, Austriji, Njemačkoj i drugim zemljama, gdje ljudi traže mi idemo", dodaje ovaj istarski vinar.

Šta se traži od domaćih vina?

A zadovoljni su i domaći vinari. Vlasnik podruma Tolj, smještenog je u selu Blatnica kod Čitluka, Josip Tolj, kaže da je kao i svake godine do sada, "Sarajevo Wine Fest" ispunio očekivanja.

"Ove godine nismo baš u srcu grada, ali je sve odlično, ovdje se najviše traži žilavka, bijele sorte, što je malo nerazumljivo u odnosu na druge festivale i destinacije. No, ima dobrih vina, i ovi novi koji do sada nisu bili na festivalu su dobri, njih sam prvo kušao", kaže Tolj, a na pitanje jesu li i dalje hercegovačka najbolja, odgovara uz osmijeh: "Ja to ne smijem reći jer sam čistokrvni Hercegovac."

Posjetioci sajma imaju priliku probati i vina iz Međugorja. Prezentira ih vinarija Dodig, čiji se vinogradi protežu uz sportski kompleks koji je u istom vlasništvu.

"U sklopu našega centra imamo 10 hiljada loza i vanjski dio još toliko, uglavnom su to žilavka i blatina i sada smo sadili Cabernet Sauvignon. Od kooperanata kupujemo plavac, merlot i trnjak, a posjetioci uglavnom traže plavac i merlot", kaže nam Dominik Soldo, zastupnik vinarije Dodig.
Kao i ostali vinari, za prošlu godinu kaže da je bila oskudna sa rodom, no ono što je loza dala je vrhunskog kvaliteta.

"Navest ću primjer, na hiljadu kilograma merlota imali smo samo 30 posto, to je manje od 300 litara, ali je baš kvalitetno vino", dodaje Soldo.

Predstavlja nam ovom prilikom Oranž. Riječ je o bijelom vinu, nešto tamnije boje o ostalih, a za proizvodnju se koristi žilavka.

"Žilavka oranž stoji 40 dana u dropu, onda ga prebacimo u drvene bačve gdje stoji pola godine, potom se pretoči u boce koje isto pola godine stoje u ležećem položaju", priča naš sagovornik iz ove male vinarije koja nema planove za širenje proizvodnje. Drže se, kaže nam, kvaliteta na 20 do 25 hiljada boca. Zastupljeni su uglavnom po restoranima, osim BiH pokrivaju i nekoliko gradova u Hrvatskoj.

Sarajevo Wine Fest traje i danas, 7. februara, kada će u 18 sati biti održana posebna vinska radionica na temu Pjenušci Bregovite Hrvatske. Festival se održava u Kongresnoj dvorani hotela Radon Plaza, u trajanju od 17 do 22 sata. Ulaznice možete kupiti na ulazu. Cijena karte iznosi 50 KM.