Pravi jesenji tmurni dan ipak nije spriječio 30-ak izlagača iz cijele BiH da izloži svoje proizvode i šarenilom ljekovitog bilja, meda, čaja, voća, povrća i domaćih proizvoda ispuni glavni trg i ulicu.
Ugodnih 15-ak stepeni sa suncem obasjanim jutrom uz poneki oblačić naizgled je prevarilo sve i "za sekundu" jesen je pokazala svoje zube. Val hladnog zraka praćen olujnim udarima vjetra i kišom baš kao da je čekao svečano otvorenje manifestacije 12. Dani organske proizvodnje Visoko 2018. Pravi jesenji tmurni dan ipak nije spriječio 30-ak izlagača iz cijele BiH da izloži svoje proizvode i šarenilom ljekovitog bilja, meda, čaja, voća, povrća i domaćih proizvoda ispuni glavni trg i ulicu. Onako domaćinski, visočki, ovu priču su upotpunili Vlado, Čedomirka i Branislava Ferzanović koji su glavni "krivci" za miris lavande i ostalog ljekovitog i začinskog bilja koji se širio ulicom i raznovrsno friško povrće koje je svojim bojama razbijalo tmurni jesenji dan.
Nekoliko puta u razgovoru sa Vladom, a čovjek je živa enciklopedija za bilje i njegovu primjenu, Vlado kategorično ističe: "Organski proizvod je onaj koji ima certifikat dodijeljen od ovlaštene certifikacijske kuće, svi drugi bez certifikata su iz konvencionalne poljoprivrede". Stoga se Vlado i njegov porodični obrt "Bašta" s pravom mogu pohvaliti da su jedini individualni certifikovani organski proizvođač na općini.
Uprvo je to i cilj manifestacije Dani organske proizvodnje koja u različitim gradovima BiH promovira organsku proizvodnju, organski domaći proizvod pod sloganom: "Našim građanima naš proizvod, podržimo organsku proizvodnju i jačajmo ruralni razvoj" pod dirigentskom organizacijskom palicom Sejada Hercega predsjedinka Saveza udruženja organskih proizvođača FBiH koji ističe značaj razvoja održive organske proizvodnje i konzumacije organskih proizvoda te da je svijest u razvijenim zemljama daleko više izgrađena, nego kod nas.
Posjetite li Vladinu baštu ljeti, u punoj sezoni, nemoguće je, a da ne osjetite i vidite šarenilo začinskog, ljekovitog i ukrasnog bilja. Korijander, tamjan, ruzmarin, lavanda, bosiljak sa različitim aromama, menta, stevija, luk vlasac, kamilica, kadifice, majčina dušica, andus i sl. je samo dio pored povrća iz staklenika koje Vlado uzgaja.
Ipak, ima tu opet nešto i specifično, a Vlado je to i prije spominjao, veza između narodne spoznaje, običaja i ljekovitog bilja "Veliki broj biljaka ima višestruku primjenu kod naroda, a također ih većina ima i različita imena, pa tako možemo čuti više naziva za istu biljku u zavisnosti od područja u kome se nalaze. Najpoznatije i najkorištenije "starinske" biljke su miloduh (selen), ruta, gavez, bejturan (slatki pelin), kaloper, hren, gorki pelin, Božije drvce, ranjenik, menta, čuvarkuća... Razvojem medicine i farmacije ove biljke su izbacivane iz upotrebe i potisnute u zaborav, a mi kao uzgajivači smo neke tražili i po par godina da bi ih razmnožili i ponovo ponudili tržištu", priča nam Vlado.
Šta je tajna uspjeha, kako u "Bašti" uspijeva raznovrsno bilje i povrće dostojno organskog kvaliteta!? Vladu nismo pitali za tajnu uspjeha. Znamo da su u njegovom slučaju besprijekorne agrotehničke mjere i pravilan organski uzgoj garant uspjeha, ali nikako da se otmem utisku i spoznaji da se Vladina "Bašta" nalazi skoro na obroncima u podnožju piramide Mjeseca u naselju poznatom kao Zbilje. Pozitivna energija čiji je piramida generator očito djeluje i na bilje.
Ako pitate Vladu, negovu sestru Branislavu inače inžinjerku poljoprivrede i suprugu Čedomirku - gdje više provedu vremena, u proizvodnji ili na sajamskim manifestacijama, reklo bi se "tu je to negdje". "Bašta" je stalni učesnik mnogih sajmova i izložbi širom BiH, ali i spona sa drugim proizvođačima van zemlje.
Tako je upravo Vlado nedavno i bio domaćin prijateljima i organskim proizvođačima hrane iz Mađarske, Slovačke i Ukrajine. Nekako se Vlado navikao na tu ulogu domaćina, pa je zasigurno to bio i tokom manifestacije 12. Dani organske proizvodnje u Visokom.
Fotoprilog
Tagovi
Autor