Ove godine bogata ponuda na Herceg festu, Košarac naglasio značaj naše proizvodnje

Ako pitate Vanju Gudelj, od poljoprivrednih kultura koje uspijevaju na hercegovačkom suncu može se napraviti mnogo toga. I zaista, ona to pokazuje raznovrsnom paletom proizvoda. Neke od njih, kao što su liker i slatko od bijele trešnje ili liker od lista smokve, pravi jedina u ovom dijelu Hercegovine.

"Proizvodim deset vrsta likera, razne džemove, slatko, suve smokve, nekoliko vrsta sirupa, sve od kultura sa našeg podneblja - nar, smokva, šljiva, grožđe, bijela trešnja, od koje pravim i slatko i liker", priča nam Vanja i dodaje da pravi i liker i sok od zove, kao i sirup od pelina. Kako kaže, trenutno su najprodavaniji proizvodi od bijele trešnje, liker od zove i svi oni od smokve. "Liker od lista smokve niko drugi ne pravi. Uglavnom je riječ o našem voću i povrću, u skoro 90 procenata. Jedino bijelu trešnju kupujemo, ali posadili smo i njene sadnice", kaže za Agroklub ova vrijedna žena.

Domaća hrana itekako je privlačna gostima koji dolaze u Trebinje. Vino, med i sirevi spadaju u red proizvoda po kojima je ovaj grad prepoznatljiv. U isti rang spada i hercegovački pršut. Na štandu TDS Tarana, u mnoštvu suhomesnatih proizvoda, upravo iz tog razloga je i zauzeo centralno mjesto.

"Ovaj hercegovački pršut specifičan je prije svega po načinu sušenja. U Hercegovini je drugačiji vazduh i klima, prostorije u kojima se suši i sve to dovodi do toga da ima poseban miris i ukus", pojasnila nam je Milena Marić.

Susjedna hercegovača opština, Ljubinje, dugo je bila poznata po proizvodnji duvana a u zadnje vrijeme poljoprivredni proizvođači sve više se opredjeljuju za sadnju bijelog luka. Tamošnja firma "Farmavit" proizvode nastalom njegovom preradom plasira širom Bosne i Hercegovine.

"Svako već zna koliko je bijeli luk zdrav. Mi imamo više vrsta prerađevina od njega - tri tipa marinade sa različitim ukusima. Pored nje, tu je pasta i kiseli bijeli luk. Trenutno ih prodajemo širom naše zemlje i u Srbiji a u pregovorima smo i za izvoz u Evropsku Uniju", kaže Gordana Pecelj, ispred Farmavit-a.

I u hercegovačkim brdima i planinama raste blago, potvrđuje nam Veljko Čolić koji sa ocem pravi meleme, kreme i još mnogo toga.

"Bavimo se izradom krema, melema, ulja, tinktura, a proizvodimo i losion za brijanje, kao i mlijeko i ulje za sunčanje", priča nam Veljko. Napominje da mu se otac bavi ovim poslom 25 godina a on je ušao u tu priču prije par godina. Preparate prave od ljekovitog bilja koje beru po okolnim brdima, a svi su na bazi voska i ulja.

"Zajedničkim radom afirmisati proizvodnju"

Svi ovi vrijedni Hercegovci sarađuju sa Agrarnim fondom Trebinje i svoje proizvode plasiraju u objektima "Hercegovačke kuće" koje se nalaze u Trebinju, Istočnom Sarajevu i Banjaluci.

"Moram da kažem da proizvođači u Hercegovačkoj kući svaki dan imaju neki novi proizvod u ponudi tako da smo sa 180 artikala izašli već na preko hiljadu. Raduje i to što je nekih deset odsto naših kooperanata već počelo sopstvene biznise, registrovali svoje djelatnosti i već se samostalno kreću na tržištu i mimo nas, što i jeste cilj osnivanja - jačanje malih poljoprivrednika i mogućnost da pronađu svoje mjesto na tržištu", naveo je Veselin Dutina, direktor "Agrarnog fonda" u ovom gradu.

Otvaranju drugog po redu "Herceg festa" prisustvovao je i ministar spoljne trgovine i ekonomskih veza Bosne i Hercegovine, Staša Košarac. On je skrenuo pažnju na važnost obezbjeđivanja tržišta domaćim poljoprivredno prehrambenim proizvodima.

"U tom kontekstu raduje me činjenica da postoje hrabri iskoraci Fonda i gradske uprave kada je u pitanju koncept "Hercegovačke kuće". Ono što je definitivno jeste i pojava Krajiške kuće", istakao je Košarac, naglašavajući da imaju informaciju da će Semberija raditi promociju semberskog kupusa, Romanija tamošnjeg kajmaka, Rogatica krompira.

To dovoljno govori o značaju afirmisanja razvoja primarne proizvodnje i da zajednički djelujemo, u svakom smislu te riječi, kada je u pitanju plasman ovih proizvoda, izjavio je Košarac u Trebinju.