Otvoreni "Dani jagodastog voća BiH": Čelić je mjesto dobrih domaćina i najbolje jagode

U Čeliću je svečano otvoreno 30. izdanje manifestacije "Dani jagodastog voća BiH", jednog od najprepoznatljivijih poljoprivrednih događaja u ovom kraju, koji će trajati do 17. maja.

Od prve generacije organizatora, preko izlagača koji su učestvovali još na prvoj izložbi 1980. godine, pa do današnjih proizvođača, svi oni su prisustvovali otvaranju jubilarne manifestacije, poznate i kao Jagodarevo.

Simbol rada, borbe i ljubavi

Ovo je mjesto dobrih domaćina, vrijednih ljudi i najbolje jagode, poručio je načelnik Čelića, Admir Hrustanović, ističući kako su "Dani jagodastog voća" priča o ljudima i radu u jednoj maloj općini koja nikad nije odustala od svog identiteta.

"Ako bih morao u jednoj rečenici morao reći šta je Ćelić, rekao bih da je to nije samo mjesto na karti, Ćelić je način života sa jagodom i uz jagodu", naveo je Hrustanović, dodajući kako je ona simbol ovdašnjeg rada, borbe i ljubavi prema zemlji.

Napomenuo je i kako već nekoliko godina intenzivno rade na brendiranju i dodatnoj zaštiti čelićke jagode, što će ojačati proizvođače i još snažnije pozicionirati Čelić na mapi poljoprivrede i proizvodnje.

Bez dokazane edukacije ne bi trebalo biti ni subvencije

Jagoda je na izgled sićušan plod, ali za ovaj kraj ima mnogo veće značenje, naveo je dekan Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Muhamed Brka, dodajući kako ona predstavlja trud proizvođača, znanje stečeno iskustvom, te povezanost porodice i gazdinstva. Uzgajivači su, kako je naveo, srce ove manifestacije, jer iza svakog izloženog proizvoda stoje mjeseci rada, planiranja, brige i odricanja.

"Vi dobro znate da poljoprivreda nije samo zanimanje, nego način života koja traži rano ustajanje, stalnu prisutnost, spremnost da se odgovori na vremenske prilike, bolesti, štetočine, promjene na u tržištu i rast cijena repromaterijala i energenata. Uprkos svemu tome vi ste ovdje sa svojim proizvodima, porodicama, rezultatima i ponosno stojite. Na tom vam iskreno čestitam i zahvaljujem", rekao je dekan Brka.

Poljoprivredno-prehrambeni fakultet, kako je rekao, nije i ne smije biti samo mjesto na kojem se stiče diploma, jer znanje ne smije ostati zatvoreno u učionicama, laboratorijama i naučnim radovima. Ono mora doći do njive, plastenika, voćnjaka, hladnjače, prerađivačkog pogona i proizvodnog gazdinstva.

S tim u vezi, naglasio je, jedno od ključnih pitanja za budućnost naše poljoprivrede je pitanje odnosa između javne podrške i znanja. Subvencije države, kantona i lokalnih zajednica su neophodne, dodao je, posebno u vremenu kada se proizvođači suočavaju sa klimatskim promjenama, rastom troškova, nestabilnim tržišnim uslovima i sve suženijim zahtjevima proizvodnje.

"Ali moramo biti potpuno jasni, novac sam po sebi ne razvija poljoprivredu. Bez znanja često ne donosi očekivani rezultat. Gotovo nikad. Previše puta smo svjedočili da se ulože novci, a da izostane stvarni efekt. To je gubitak za cijelu zajednicu i za javni novac", naglasio je Brka, poručujući kako bez dokazane edukacije ne bi trebalo biti ni subvencije. To, kako je pojasnio, nije prepreka proizvođaču, već ulaganje u njihovu sigurnost, konkurentnost i budućnost, "subvencije se potroše, sezona prođe, ali znanje ostaje."

Značajna podrška

A, prema riječima ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Tuzlanskog kantona, Fedahije Ahmetovića, proizvodnja voća je jedna od strateških na području TK, gdje je jagoda među prioritetima. U kantonalnom budžetu u 2026. godini na poziciji novčane podrške poljoprivredi i ruralnom razvoju odobrena su novčana sredstva u iznosu 16,5 miliona maraka.

"Poljoprivredni proizvođači sa područja općine Čelić u 2025. godini su ostvarili novčane podrške koje su finansirane iz budžeta Tuzlanskog kantona u iznosu od 3,5 miliona KM", rekao je ministar Ahmetović, dodavši kako je finansirana i nabavka plastenika i visokih tunela za proizvodnju jagoda, kao i najlona.

Čelićka zemlja i njen plod je dokaz da Bosna i Hercegovina nudi šansu za budućnost, za dobar život svima nama, a Čelić je primjer svim manjim sredinama, poručio je federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica, Nerin Dizdar, dodajući kako budućnosti ovdje ima, ako svi zasuču rukave i naravno ako imaju podršku institucija.

"Ovakve manifestacije su zapravo potvrda onoga najboljeg što Bosna i Hercegovina može da ponudi. Ovo je simbol ljudi koji vrijedno rade, koji pokazuju da je ova zemlja blagoslov za sve nas i svima vama na tome zahvaljujem", rekao je Didar te proglasio otvorenom 30. izdanje "Dana jagodastog voća Bosne i Hercegovine".

Manifestacija je prvi put održana 1980. godine s ciljem promocije čelićke jagode, koja je vremenom postala prepoznatljiv poljoprivredni brend širom BiH i regiona. U početnom periodu održano je deset uzastopnih sajmova, a nakon toga uslijedila je pauza od deset godina. Manifestacija je obnovljena 2000. godine, kada je proširena dodatnim edukativnim, privrednim i kulturnim sadržajima. U narednom periodu organizirana je još 11 puta u kontinuitetu.