Mladi žele ostati na selu: Uz dobre uslove i podršku, ideje postaju biznis

Novi kontakti u imeniku, poslovni partneri za buduće projekte, ugovori od po 10.000 KM bespovratnih sredstava u džepu i odmjeravanje snaga u starim seoskim igrama - tako u najkraćem izgleda kada se na jednom mjestu okupi nova generacija onih koji ne žele samo pričati o ostanku na selu, nego na njemu konkretno stvaraju i žive od svog rada.

Upravo takvu energiju u Šekoviće donijela je treća po redu Konferencija mladih u poljoprivredi, centralni godišnji događaj u organizaciji Mreže mladih agropreduzetnika (MMA). Manifestacija je održana od 10. do 12. septembra, a okupila je više od 200 učesnika.

Po 10.000 KM za 21 novu poslovnu ideju

Zvanični dio manifestacije otvorio je predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić, uručivši ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava za 21 učesnika programa "Moj biznis na selu". Oni su dobili po 10.000 KM za razvoj svojih poslovnih ideja, čime im je pružen direktan vjetar u leđa da zamisao pretvore u održiv izvor prihoda i perspektivu za ostanak na selu.

Pored finansijskog dijela, svi kandidati su prošli intenzivne obuke i mentorsku podršku kako bi spremno ušli u tržišnu utakmicu.

"Treća Konferencija mladih u poljoprivredi dokaz je da u Republici Srpskoj raste nova generacija obrazovanih mladih ljudi spremnih da se suoče sa izazovima i svoje znanje i tehnologije primijene kako bi poljoprivrednu proizvodnju podigli na viši nivo", rekao je pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Saša Lalić.

Stvoriti uslove za mlade

Organizatori ističu da je ključ uspjeha ove konferencije izbjegavanje suvoparnih predavanja i stavljanje fokusa na živu riječ, razmjenu iskustava i povezivanje na terenu. "Nismo željeli klasičnu konferenciju na kojoj se samo sjedi i sluša. Spojili smo predavanja i panele s razgovorima sa uspješnim ljudima, prezentacijom domaćih proizvoda, ali i druženjem uz stare seoske igre. Za mene je najljepši dio kada vidite mlade iz čitave Republike Srpske koji se tek upoznaju, a već poslije nekoliko sati razgovaraju kao da se znaju godinama", priča nam, još uvijek pod utiskom, Luka Vračar, predsjednik MMA.

Tada se, kako dodaje, vidi da ova priča ima smisla. Cilj, pojašnjava, nije da stalno pričamo kako mladi treba da ostanu na selu nego da se stvore uslovi kako bi oni sami poželjeli ostati - da pristojno žive od svog rada, osnuju porodicu, razvijaju gazdinstvo ili firmu, osjete sigurnost i da na ovim prostorima imaju budućnost.

I u narednom periodu najavljuju da će raditi na konkretnim projektima - pokretanju i razvoju agrobiznisa, pristupu finansiranju, mentorstvu, edukacijama, preuzimanju porodičnih gazdinstava i povezivanju mladih s kolegama iz regiona i Evrope.

"Republika Srpska ima plodno zemljište, vodu, sela, tradiciju i vrijedne ljude, ali najvažnije je da imamo vrijedne mlade ljude koji još uvijek žele da ovdje grade svoj život i naš posao je da im u tome pomognemo da to ne ostane samo želja", ističe Vračar.

Ako jedan mladi čovjek pokrene posao, jedna porodica ostane na svom imanju ili se dvoje ljudi povežu i naprave nešto zajedno - bit će to za MMA, kažu, potvrda da ovo što rade ima smisla. Ovogodišnji dobitnik nagrade "Zlatno klasje" 2026. je Jovica Mitrović kao najuspješniji mladi aropreduzetnik.

Kako je nastala MMA?

Inače, MMA je već prepoznatljivo udruženje koje postoji tri godine. Okuplja mlade agronome, poljoprivredne proizvođače i preduzetnike s ciljem poboljšanja položaja mladih na selu. Ova organizacija nastala je kao rezultat projekta na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci i aktivno djeluje na području Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.

"Nastala je 2023. godine iz jedne prilično jednostavne ideje - da mladi ljudi koji žele da ostanu na selu, obrađuju svoju zemlju, razvijaju gazdinstva i pokreću poslove ne budu prepušteni sami sebi", govori nam Vračar.

MMA ne u ringu, već na selu: Kako su agropreduzetnici pokrenuli promjene?

Kroz poslove i svakodnevni kontakt sa mladim ljudima uvidjeli su da u Republici Srpskoj ima mnogo dobrih, vrijednih i sposobnih mladih poljoprivrednika, ali da se oni često međusobno ni ne poznaju.

"Neko ima dobru proizvodnju u Krajini, neko razvija preradu u Semberiji ,neko pravi odličnu priču u Hercegovini ili na Romaniji - a svi imaju slične probleme i mnogo toga mogu da nauče jedni od drugih. Tako je nastala Mreža, iz potrebe da se povežemo i pokažemo da na našim selima ima i ljudi i ideja i života", dodaje Luka.

Važno im je da kroz svoje projekte mijenjaju sliku o selu i u tome uspijevaju. Smatraju da selo nije mjesto iz kojeg se mora otići da bi čovjek uspio. Ono može biti mjesto dobrog života, porodice, ozbiljnog posla i moderne poljoprivrede što mnogobrojna gazdinstva koja su oformili mladi to svojim primjerom i dokazuju.

Članovi ostvaruju mnoge benefite

Članovi udruženja ostvaruju mnoge benefite poput popusta pri nabavci repromaterijala u poljoprivrednim apotekama te pristupa mreži kontakata i stručnih savjetovanja.

Ovo udruženje mlađe populacije broji razne projekte iza sebe. a jedno od njih je "Moj biznis na selu", program koji direktno pomaže mladima da pokrenu vlastite poslove u ruralnim sredinama. Kroz njega je 90 mladih prošlo obuku iz biznis planiranja, dok je 13 učesnika dobilo finansijske grantove i mentorsku podršku za pokretanje privatnog agrobiznisa.

Osim toga organizatori su agrobiznis kampova (Rural Youth 4 Rural Route), kampova u prirodi (poput onih na Blidinju i u Foči). U okviru tog projekta mladi stiču znanja o razvoju agroturizma, prolaze škole liderstva i stiču osnove projektnog menadžmenta u poljoprivredi.

Projekat "Belarus traktori", takođe je dio njihovih aktivnosti, realizovan u saradnji sa Vladom Republike Srpske i Bjelorusije s ciljem tehnološke i demografske obnove sela. Kroz ovaj program je 161 mladi poljoprivrednik dobio novi traktor, s posebnim akcentom na podršku višečlanim porodicama koje žive i rade na selu.

Konferencija mladih u poljoprivredi je njihov centralni godišnji događaj i inače se obilježava u septembru.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor